Mjesec u kojem je objavljen Kur’an je ramazan.
Noć u kojoj je počelo objavljivanje Kur’ana je «Lejletul kadr».
Noć Kadr je skrivena u neparnim noćima zadnje trećine ramazana.
Ta noć je vrijednija od hiljadu mjeseci!
Kur’an ima 114 sura ili poglavlja.
Kur’an ima 6236 ajeta. Prvi broj šest označava šest ajeta el-Fatihe, zadnji broj šest, šest ajeta sure en-Nas, a srednji broj 23 označava vremenski period u kojem je objavljen Kur’an koji započinje el-Fatihom, a završava surom en-Nas.
Kur’an ima 77845 riječi.
Kur’an ima 330733 harfa.Kur’an ima 30 džuzeva ili dijelova. Svaki džuz ima po 20 stranica.
Kuran ima 60 hizbova.
Kur’an ima 240 Rub’ova.
Mekkanskih sura u Kur’anu ima 85.
Broj medinskih sura je 29.
Kur’an je objavljivan u periodu od 23 godine.
Kur’an ima slijedeća imena: al-Furqan, at-Tanzil, az-Zikr, al-Kitab, al-Wahj, Ahsanul-hadith, As-siratul mustaqim, ar-Ruh, al-U’rwatul wuthqa…
U Kur’anu ima 14 / 15 ajeta poslije čijeg čitanja treba učiniti sedždu.
Najduža sura u Kur’anu je sura el-Beqareh, ima 286 ajeta.
Najduži ajet u Kur’anu je 282. ajet sure el-Beqareh. Govori o dugu.
Najduža riječ u Kur’anu je Fe’esqajnakumuhu, ima 11 harfova.
Najkraća sura u Kur’anu je sura el-Kewther, ima 3 ajeta.
Najkraći ajet u Kur’anu je: Mudhammetani , sura ar-Rahman.
U Kur’anu se spominju imena 25 poslanika.
Pet sura imaju nazive po imenima poslanika: Junus, Hud, Jusuf, Ibrahim, Muhammed.
Poslanik koji se najviše spominje u Kur’anu je Musa, a.s. Spomenut je 136 puta.
Šest sura u Kur’anu imaju nazive po životinjama: Al-Baqara (krava), An-Naml (mravi), Al-Fil (slonovi), An-nahl (pčela), Al-ankabut (pauk).
Deset sura imaju nazive prema vremenskim periodima: suretul fedžri (zora), suretul-lejli (noć), suretud-duha (sredina prijepodneva), suretul asri ( ikindija ili vrijeme uopšte).
Kaznene mjere spomenute u Kur’anu su: kazna za zinaluk, kazna za potvoru, kazna za krađu, kazna za razbojništvo i kazna za nepravdu.
U Kur’anu su spomenute slijedeće životinje: krava, komarica, muha, mravi, pčele, zmija, deve (kamile), pas, vrana, slonovi, pauk, lav, skakavci, vuk, pupavac (ptica), konji, mazge, magarac.
U Kur’anu je po imenu spomenuto pet meleka: Džibril, Mika’il, Malik, Harut i Marut.
Biljke spomenute u Kur’anu su: crni luk, smokva, gorušica, šipak, bosiljak, zeqqum (drvo u džehennemu), smreka, lotos, leća, krastavica, pšenica, palme, bijeli luk, metljika, trnje, tikve, grožđe, masline, banane.
U Kur’anu su spomenuta slijedeća zanimanja: kovač, stolar, tkač, pletač, ratarstvo, ronilaštvo, obrada plemenitih metala, moreplovstvo, kuhar, mesar, bojarstvo.
Dijelovi ljudskog tijela spomenuti Kur’anu: srce, ruka, stomak, jezik, oko, noga, čelo, leđa, koža, uho, glava, usta, vrat, lice, crijeva, peta, vršci prstiju, obraz, grlo, grudi, usne, stopalo, zub, bok, kosti, lakat.
Kur’an ima redoslijed sura po objavljivanju i po mushafu.
Tri su sure čiji je redoslijed isti i po objavi i po mushafu, a to su: Sad, Nuh i el-Infitar.
U Kur’anu samo dva ajeta sadrže sve harfove arapskog jezika. 154. ajet Alu Imran i 29. ajet sure el-Feth.
Sura el-Ikhlas je, zbog svog sadržaja, ravna trećini Kur’ana.
Sura el-Mudžadele je jedina sura u čijem se svakom ajetu spominje Allah.
Sura et-Tewbe je jedina sura na čijem početku nema bismille.
Sura en-Neml je sura sa dvije bismille. Jednom na početku, i drugom u 30. ajetu.
Prvi koji je sakupio Kur’an je Ebu Bekr es-Siddik.
Prvi koji je ljude sakupio na jedan kiraet Kur’ana je Othman b. Affan.
Jedina žena čije se ime spominje u Kur’anu je Merjem, majka Isa, a.s.
Jedini ashab čije se ime spominje u Kur’anu je Zejd b. Harithe.
Sure el-Beqareh i Alu Imran su u hadisu označene sa «Ez-Zahrawani».
Sura Jasin je srce Kur’ana.
Ukras Kur’ana je sura er-Rahman. Jedine sure koje počinju sa «O vjernici» su: el-Maideh, el-Mumtehineh i el-Hudžurat.
Jedino mjesto u Kur’anu gdje se Allah obraća direktno kafirima je 7. ajet sure et-Tahrim. («Ja ejjuhel-lezine keferu, la ta’tezirul jewme…»).
Riječima «el-Hamdu lillahi» počinje pet sura u Kur’anu, i to:
1. el-Fatiha – el-Hamdu lillahi arbbil alemin.
2. el-En’am – el-Hamdu lillahil-lezi khalekas-semawati wel erda…
3. el-Kehf – el-Hamdu lillahil-lezi enzele ala abdihil kitabe…
4. Sebe’ – el -Hamdulillahil-lezi lehu ma fis-semawati wel erdi…
5. Fatir – el-Hamdu lillahi fatiris-semawati wel erdi…
Riječima «el-Hamdu lillahi» zavrašava pet sura u Kur’anu, i to:
1. El-Isra –« We kul el-Hamdu lilahi..
2. En-Neml –«We kulil hamdu lillahi
3. Es-Saffat – «Wel hamdu lillahi rabbil alemin».
4. Ez-Zumer – «We kile el-hamdu lillahi rabbil alemin».
5. El-Džathije- «Fe lilahil hamdu rabbis-semawati we rabbil erdi».
Šest sura u Kur’anu počinje sa «tesbihom».
Kur’anskim kraticama počinje 19 sura.
Tri sure u Kur’anu se završavaju po svojim nazivima: Al-Mau’un, Al-Masad, An-Nas.
Sure iz grupe Al-Hawamim su: Gafir (Mu’min), Fussilet, Aš-Šura, Az-Zukhruf, Ad-dukhan, Al-Džathijeh, Al-Ahqaf.
Riječ koja se nalazi tačno na sredini Kur’ana je «Firaq». «Haza firaqu bejni we bejnek» ! (Al-Kahf, 78. ajet). Po nekim drugim računanjima srednja riječ Kur’ana je «weljetelattaf», u 19. ajetu sure Al-Kahf.
Dva harfa, ha i dal u riječi «uhdithe» (70. ajet sure al-Kahf), nalaze se tačno na sredini Kur’ana.
Najjači ajet u Kur’anu je ajetul kursijj. On je 255. ajet sure el-Beqareh. Ima 50 riječi, 185 harfova i u njemu se spominje pet Allahovih lijepih imena: Allah, el-Hajj, el-Qajjum, el-Alijj i el-Azim. Ovih pet Allahovih imena sadrže 25 harfova.
Najveći broj spomenut u Kur’anu je: 100 hiljada.
(Preuzeto)