Propisi o hajzu, istihazi i nifasu

Značenje termina hajz

U arapskom jeziku termin hajd znači tečenje i curenje nečega, iz čega se da zaključiti da se kap ili dvije ne smatraju hajzom.

Prema šerijatskoj terminologiji, hajd je “krv koja se pojavljuje kod žena kao prirodna pojava, bez posebnog razloga, u poznatim vremenima”, tj. hajz je krv koja se pojavljuje bez nekog posebnog razloga, kao što je bolest, abortus ili porođaj.

Starosna dob u kojoj se pojavljuje hajz i njegovo trajanje

Kada se kaže “starosna dob u kojoj se pojavljuje hajz ”, misli se na to da li postoji određena starosna granica kod žena prije ili poslije koje kada se pojavi krv neće smatrati hajzom, već krvlju koja se pojavila kao ishod neke bolesti ili rane. Pa primjera radi, da kažemo, da je najniža granica starosne dobi kod žena za pojavu hajza devet godina, a najviša 50, pa ukoliko se pojavi krv prije nego što je djevojčica napunila devet godina, ne smatra se hajzom ili ukoliko se pojavi kod žene krv nakon što je napunila 50 godina neće se, također, smatrati hajzom.

Starosna dob u kojoj žena počinje dobivati menstruaciju nije striktno određena, odnosno ne postoji najmanja i najveća starosna granica za pojavu menstruacije. Dakle, moguće je da žena dobije mejanstruaciju u bilo kojoj godini života.

Kada je riječ o tome koliko dana traje menstruacija, isto tako ne postoji ograničenje na najkraće i najduže trajanje, već, kada se krv pojavi, smatrat će se da je hajz počeo, a kada krvarenje prestane, smatrat će se da je hajz završen.

Menstruacija i trudnoća

U većini slučajeva odmah na početku trudnoće žena prestaje dobivati menstruaciju. Ukoliko bi trudnica vidjela krv malo prije porođaja, kao dva ili tri dana, uz pojavu porođajnih bolova, to stanje smatrat će se nifasom. A ukoliko se krv pojavi puno prije porođaja ili malo prije porođaja bez pojave porođajnih bolova, da li će se ta krv smatrati hajzom ili istihazom? U tom slučaju smatrat će se hajzom, ukoliko se pojavi u uobičajenom obliku. U Kur’anu i sunnetu ne postoji dokaz koji ukazuje na to da trudnica ne može imati hajz.

Shodno tome, svi propisi koji se odnose na ženu koja ima hajz, a nije trudnica, odnose se i na trudnicu koja ima hajz, osim u dva slučaja:

• U slučaju razvoda braka. Mužu je zabranjeno da ženi u stanju hajza dadne razvod braka, osim ako je trudnica, jer to je zabranio Uzvišeni Allah: “…kada htjednete žene pustiti, vi ih u vrijeme kada su čiste pustite…” (Et-Talak, 1). Tj. kada se očiste od mjesečnog pranja i poslije toga nisu imale spolni odnos sa mužem. U tom slučaju, kada se desi razvod, vrijeme čekanja isteka ‘iddeta će će biti jasno.

• U slučaju isteka iddeta – pričeka nakon razvoda ili smrti muža. Iddet trudnice ne ističe dobivanjem hajza, nego porođajem, bez obzira na to da li imala hajz ili ne. Na to se ukazuje u riječima Uzvišenog Allaha: “…trudne žene čekaju sve dok ne rode…” (Et-Talak, 4)

Promjene u menstrualnom ciklusu

Promjene u menstrualnom ciklusu manifestiraju se na nekoliko načina:

• Trajanje menstruacije se povećava ili smanjuje. Naprimjer, ženi kojoj menstruacija uobičajeno traje šest dana, produži se na sedam, ili joj uobičajeno traje sedam dana, pa se smanji na šest.

• Neredovite menstruacije, žena uobičajeno ima krvarenje na kraju mjeseca, pa joj se pojavi na početku ili da ima krvarenje na početku mjeseca, pa joj se pojavi na kraju.

Za obje vrste važi isto pravilo: kada vidi krv, smatrat će je hajzom, a kada krvarenje prestane, hajz je završen, bez obzira na to da li menstrualni ciklus trajao kraće ili duže.

• Pojava žućkaste ili mutne krvi, tj. da vidi žutu krv ili mutnu, između žute i crne boje.

Ukoliko bi se takva krv pojavila tokom krvarenja ili odmah nakon prestanka, smatrat će se hajzom, a ukoliko se pojavi nakon čišćenja, neće se smatrati hajzom. Ummu Atijja kazuje: “Žućkastu i mutnu tečnost nismo ubrajali ni u što” (Buhari), a u vjerodostojnoj predaji koju bilježi Ebu Davud navodi se dodatak: “poslije čišćenja”.

• Prekidi tokom menstrualnog ciklusa, tj. da jedan dan vidi krv a drugi ne ili slično tome. Tu imamo dva slučaja:

– Da se to stalno dešava, da konstantno traje. U tom slučaju smatrat ćemo tu krv istihazom.

– Da se ponekad desi, pa shodno tome ima ispravno vrijeme čišćenja. Ukoliko bi period kad prekine krvarenje trajao manje od jednog dana, u tom slučaju taj prekid neće se smatrati završetkom hajza (završetkom mjesečnog ciklusa). Jer stalno kupanje bi prestavljalo veliku poteškoću, a kaže Uzvišeni Allah: „…i u vjeri vam nije ništa teško propisao…“ (El-Hadž, 78.) Pa shodno tome ukoliko bi prekid trajao manje od jedan dan neće se smatrati krajem mjesečnog ciklusa, osim da ima nešto što ukazuje na to, kao završetak uobičajnog perioda ili pojava bijelog iscjedka.

Propisi o hajzu

Postoje mnogi propisi o hajzu, njih više od dvadeset, ali mi ćemo navesti nekoliko najbitnijih:

• Ženi koja ima menstruaciju nije dozvoljeno da klanja, ni obavezne i dobrovoljne, a ukoliko bi klanjala, njen namaz ne bi bio ispravan.

Kada je riječ o spominjanju Uzvišenog Allaha, izgovaranju zikra, bismille prije jela, čitanju hadisa i fikhskih djela, učenju dove, izgovaranju “amin” i slušanju Kur’ana, sve to dozvoljeno je ženama tokom mjesečnog ciklusa. Aiša, radijallahu anha, rekla je: “Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, stavljao je glavu u moje krilo i učio Kur’an, a ja sam imala menstruaciju.” (Buhari, broj 297)

Što se tiče učenja Kur’ana, ženama je dozvoljeno da uče Kur’an tokom mjesečnog ciklusa gledajući u Mushaf ili da uče u sebi, ne izgovarajući harfove naglas. U pogledu učenja Kur’ana naglas postoji jako razilaženje učenjaka, pa je tako preče da se izbjegne razilaženje, osim u slučaju potrebe, kao kad je u pitanju muhafiza, koja prilikom podučavanja učenica mora da izgovara harfove ili prilikom ispitivanja mora da izgovori harfove i slično tome.

• Ženi koja ima menstruaciju nije dozvoljeno da posti ni obavezni ni dobrovoljni post, a ukoliko bi postila, njen post ne bi bio ispravan, ali je dužna da naposti propuštene dane obaveznog posta. Ako zaposti, pa u toku dana dobije menstruaciju, prekinut će post i taj dan dužna je da naposti. Ako tokom posta osjeti menstrualne bolove prije akšama, ali se krv pojavi tek poslije akšama, njen post je potpun i nije pokvaren. Ukoliko bi ujutro ustala, poslije zore, i primijetila da je menstruacija prestala, pa se okupala i zapostila, njen post toga dana neće biti ispravan, ali ako bi joj hajz prestao prije nastupanja zore, pa zatim zapostila, njen post će biti ispravan, pa makar se ne okupala prije nastupanja sabahskog vremena.

• Ženi koja ima menstruaciju zabranjeno je da tavafi oko Kabe, svejedno radilo se o obaveznom tavafu ili dobrovoljnom, a ukoliko bi tavafila, njen tavaf ne bi bio ispravan, zbog hadisa Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem: “Radi sve ono što rade hadžije osim obilaska oko Kabe – tavafa.” (Muslim)

Što se tiče ostalih obreda hadža i umre, ženi u toku mjesečnog ciklusa dozvoljeno je da ih obavlja. Prema tome, ukoliko bi žena dobila menstruaciju odmah poslije tavafa ili tokom obavljanja sa’ja, tavaf bi joj bio ispravan, kao i sa’j.

• Ukoliko bi žena upotpunila hadžske i umranske obrede, zatim dobila menstruaciju prije napuštanja Meke i menstruacija potrajala do vremena kada treba napustiti Meku, u tom slučaju izaći će iz Meke bez obavljanja oproštajnog tavafa, zbog hadisa Ibn Abbasa, radijallahu anhuma, koji kaže: “Ljudima je naređeno da posljednja njihova obaveza bude tavaf oko Kabe, samo što je to olakšano (neobavezno) osobi koja ima menstruaciju.”

• Ženi koja ima menstruaciju zabranjeno je da boravi u džamiji ili mesdžidu.

• U vremenu kada žena ima menstruaciju, zabranjeno je imati intimni odnos s njom. Uzvišeni Allah kaže: “I pitaju te o mjesečnom pranju. Reci: ‘To je neprijatnost.’ Zato ne općite sa ženama za vrijeme mjesečnog pranja, i ne prilazite im dok se ne okupaju.” (El-Bekara, 222)

Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: “Radite sve osim spolnog odnosa.” (Muslim)

Imam Šafija rekao je: “Onaj ko sa ženom koja ima menstruaciju stupi u intimni odnos, počinio je veliki grijeh.” (El-Muhezzeb)

• Mužu nije dozvoljeno da ženi koja je u mjesečnom ciklusu dadne razvod braka. Uzvišeni Allah kaže: “O Vjerovjesniče, kada htjednete žene pustiti, vi ih u vrijeme kada su čiste pustite…” (Et-Talak, 1)

Ukoliko bi ženi koja ima menstruaciju dao razvod braka, u tom slučaju bio bi grješan i dužan je da se pokaje Uzvišenom Allahu.

Također, dozvoljena je “hula“ tokom mjesečnog pranja. Hula je razvod uz nadoknadu od žene.

Što se tiče sklapanja bračnog ugovora, dozvoljeno je sklopiti bračni ugovor sa ženom u vrijeme dok ima menstruaciju, jer je osnova dozvoljenost toga, a za zabranu spomenutog ne postoji dokaz.

• Ukoliko bi muž razveo ženu s kojom je imao spolni odnos ili se osamio sa njom, žena je dužna da u iddetu provede vrijeme od tri potpuna mjesečna pranja, ukoliko je žena kod koje se pojavljuje hajz i nije trudna, zbog govora Uzvišenog Allaha: “Raspuštenice neka čekaju tri mjesečna pranja…” (El-Bekara, 228), a ukoliko je trudnica, njen iddet ističe sa porođajem, bez obzira na dužinu čekanja, zbog govora Uzvišenog Allaha: “Trudne žene čekaju sve dok ne rode” (Et-Talak, 4), dok za žene koje su prestale dobivati menstruaciju iddet traje tri mjeseca: “A one žene vaše koje su nadu u mjesečno pranje izgubile i one koje ga nisu ni dobile, one trebaju čekati tri mjeseca…” (Et-Talak, 4). Žene koje su privremeno prestale dobivati menstruaciju zbog neke bolesti ili dojenja, bit će u iddetu i čekat će da dobij menstruaciju, kako bi na osnovu nje računala svoj iddet. Ukoliko bi žena ozdravila ili završila sa dojenjem, a menstruaciju i dalje ne bi dobila, čekat će čitavu godinu dana, shodno preferirajućem mišljenju islamskih učenjaka.

Žena koju muž razvede poslije sklapanja bračnog ugovora, a prije spolnog odnosa ili osamljivanja, neće čekati iddet. Uzvišeni Allah kaže: “O vjernici, kad se vjernicama oženite, a onda ih, prije stupanja u bračni odnos, pustite, one nisu dužne čekati određeno vrijeme koje ćete vi brojati, već ih darujte i lijepo ih otpremite.” (El-Ahzab, 49)

• Utvrđivanje da žena nije trudna. U nekim slučajevima potrebno je potvrditi da žena nije trudna i tad se čeka da dobije menstruaciju, pa ukoliko i dobije menstruaciju, tada se utvrđuje da nije trudna.

• Kada ženi prestane menstruacija, dužna je da uzme gusul, tj. da se okupa, tako što će oprati čitavo tijelo. Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je Fatimi bint Ebu Hubejš: “Kad ti počne menstruacija, nemoj klanjati sve dok ne prestane, a kada prestane, okupaj se i klanjaj!” (Buhari)

Ako ženi prestane menstruacija u toku nekog namaskog vremena, dužna je požuriti da se okupa kako bi namaz klanjala na vrijeme, a ako bi bila na putovanju i ne bi imala vode ili imala vodu, ali se bojala da će joj naštetiti ukoliko bi je koristila, ili ukoliko bi bila bolesna tako da joj voda šteti, uzet će tejemum umjesto gusula, a kada se ukloni razlog koji sprečava uzimanje gusula, tada će se okupati.

Istihaza

Istihaza je krvarenje koje se kod žene javlja izvan perioda menstruacije i nifasa, i traje bez prekida između dvije menstruacije ili nakratko prestane pa se opet pojavi.

Kada je riječ o istihazi, postoje tri stanja:

• da žena ima ustaljen mjesečni ciklus prije pojave istihaze i ta žena će postupati shodno svom ustaljenom ciklusu. Naprimjer, ženi kojoj je menstruacija redovna i počinje uvijek u određeno vrijeme i traje, recimo, šest dana, ako se poslije tog perioda nastavi krvarenje, to krvarenje smatrat će istihazom;

• da žena nema ustaljen mjesečni ciklus prije pojave istihaze. U ovom slučaju žena će na osnovu svojstava krvi određivati da li je počela menstruacija ili ima istihazu. Onda kada primijeti pojavu crne guste krvi ili kada osjeti neugodan miris, znat će da je to menstrualna krv, a kada se pojavi krv drugačijih svojstava, tada će računati da je počela istihaza;

• da nema ustaljen ciklus i da ne može raspoznati hajz od istihaze, tako što joj je krv uvjek ista ili je nejasna. U ovom slučaju će raditi shodno ciklusu večine žena, njen hajz će trajati šest ili sedam dana od svakog mjeseca počevši od početka pojave krvi, a u ostalim danima će raditi shodno prisutnosti same istihaze. Kada kažemo da će joj hajz trajati šest ili sedam dana ne ciljamo sa tim mogučnost odabira, već će gledati šta je bliže njenom stanju, od žena koje su slične njoj stasom, godinama i koje imaju sličnu maternicu, pa će shodno tome postiti šest ili sedam dana.

Ukoliko bi krvarenje bilo prouzrokovano operacijom, u tom slučaju postoje dva stanja:

– da ima operaciju poslije koje zna da neće više imati menstruaciju i u tom slučaju na nju se odnosi propis koji se odnosi na žene kojima se poslije menstruacije pojavljuje žućkasta ili mutna krv, tada će klanjati, postiti će, dozvoljen joj je spolni odnos i nije dužna da uzme gusul zbog pojave te krvi, međutim, dužna je da opere krv prije namaza, da stavi nešto na spolni organ, kako ne bi izlazila krv, zatim da uzme abdest nakon što je nastupilo namasko vrijeme, ukoliko je namaz koji ima određeno vrijeme, a ukoliko nema, onda kada htjedne klanjati taj namaz.

– da nakon operacije ne zna hoće li joj u potpunosti biti prekinuta menstruacija ili ne, i propis koji se odnosi na tu ženi isti je kao propis za ženu koja ima istihazu, o čemu smo već govorili.

Propisi o istihazi

Propisi o istihazi su isti kao i propisi tokom perioda čistoće, tako da nema nikakve razlike između žena koje su pod istihazom i čistih žena, osim u dvije stvari:

• obaveza uzimanja abdesta za svaki namaz;

• kada želi da uzme abdest, očistit će tragove krvi i stavit će nešto na spolni organ kako bi zaustavila krv i neće smetati ako nešto izađe poslije toga.

A što se tiče spolnog odnosa, dozvoljen je spolni odnos tokom trajanja istihaze.

Nifas

Nifas je krv prouzrokovana porodom, bez obzira na to da li se krv javila uporedo s porodom, poslije njega ili prije njega na dva ili tri dana uz postojanje trudova.

Nema ograničenja u najkraćem trajanju nifasa, dok je granica najdužeg trajanja četrdeset dana. Shodno tome, ukoliko bi krvarenje trajalo duže od četrdeset dana, okupat će se i krv koja bude izlazila smatrat će se istihazom, osim u slučaju da se pokažu znakovi brzog prekida krvi ili se taj period poklopi sa njenim uobičajenim ciklusom, u ta dva slučaja će čekati prekid krvarenja, pa ukoliko poslije toga prestane, ubuduće će postupati shodno tome i taj prekid smatrati kao prekid svog ustaljenog ciklusa, a ukoliko bi dalje nastavila da izlazi krv, u tom slučaju će se okupati i krv koja izlazi smatrat će istihazom i postupati shodno tome.

Ukoliko bi žena imala pobačaj, u tom slučaju će gledati da li su se kod djeteta koje je pobacila formirali udovi ili ne, pa ukoliko jesu, krv koja izađe prilikom pobačaja smatrat će se nifasom, a ukoliko se nisu formirali, tada će se smatrati istihazom, pa će se i postupati shodno propisima koje smo spomenuli za istihazu. Najkraći period u kojem se formiraju udovi je osamdeset dana od početka trudnoće, a najčešće se formiraju sa devedeset dana.

Propisi o nifasu

Propisi o nifasu u potpunosti su isti kao propisi o hajzu, osim u sljedećem:

• Iddet. Ukoliko bi muž razveo svoju suprugu poslije porođaja, ona će biti dužna da čeka pojavu menstruacije, pa da na osnovu menstruacije čeka kraj iddeta, dok se nifas u iddetu ne uzima u obzir, a ukoliko bi do razvoda došlo prije porođaja, iddet će isteći sa porođajem.

• Īlā. U vrijeme ila’ će se ubrojati vrijeme hajza, dok se vrijeme nifasa neće. A Ila’ je da se zakune čovjek da neće nikada imati spolni odnos sa svojom suprugom ili vrijeme duže od četiri mjesece, pa ukoliko bi supruga tražila spolni odnos, suprug će imati vrijeme od četiri mjeseca od njegove zakletve, pa kada se upotpune, primorat će se na spolni odnos ili će se između njih razvesti, ukoliko bi to supruga tražila. Ukoliko bi u tom periodu žena dobila nifas, prekinut će se vrijeme ‘ila’a dok se ne završi nifas, dok će kod hajza dalje trajati vrijeme ila’a.

• Nastupanje punoljetnosti. Sa pojavom menstruacije nastupa punoljetnost, dok sa pojavom nifasa ne nastupa. Jer, nemoguće je da žena bude trudna ukoliko prije toga nije bila punoljetna.

Autor: Kenan Juzbašić, prof.

Izvor: el-asr.com