Propisi i adabi posta u ramazanu

Post je jedan od pet temeljnih stubova vjere islama. Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, govorio je: “Islam se temelji na pet stvari: svjedočenju da nema drugog boga osim Allaha i da je Muhammed Allahov poslanik, obavljanju namaza, davanju zekata, obavljanju hadža i postu mjeseca ramazana.” (Buhari, br. 8, i Muslim, br. 16) Post je propisan druge godine po Hidžri. Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, postio je devet ramazana. U početku post nije bio striktno naređen, nego su vjernici imali mogućnost da umjesto posta hrane siromašne. Ko je htio, mogao je ne postiti i za svaki propušteni dan nahraniti po jednog siromaha. Smisao toga jeste postepenost u uspostavljanju vjerskih obaveza, kako bi se praktično lakše provele, kao što je bio slučaj sa zabranom konzumiranja alkohola. Nakon toga, post je postao obligatna dužnost, a nahraniti siromaha postade obaveza onome ko nije u stanju postiti, niti ima nade da će kasnije moći postiti.

Uzvišeni Allah odredio je da vjerske obaveze – ibadeti budu raznovrsne, kako bi iskušao Svoje robove da li će izvršiti samo ono što se podudara sa njihovom prirodom ili će izvršiti sve što Allah od njih traži. Razmislimo li o ibadetima poput namaza, zekata, posta i hadža, uočit ćemo da su neki od njih isključivo tjelesni ibadeti, dok su drugi isključivo materijalni, a neki su pak kombinovani tako da zahtijevaju i tjelesni trud i materijalna sredstva. Naprimjer, namaz je isključivo tjelesni ibadet, dok je zekat isključivo materijalni ibadet, a hadž zahtijeva tjelesni trud i materijalno odricanje. Nekom je možda lahko klanjati, ali mu je teško udijeliti imetak. Neko je otvorene ruke i lahko mu je udijeliti, ali mu je teško klanjati. Allah nas kuša i jednim i drugim, a taj ispit će razdvojiti Allahove iskrene robove od onih koji to nisu.

Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, radovao je ashabe dolaskom ramazana, govoreći: “Došao vam je mjesec ramazan, mubarek mjesec, Allah vam je propisao da ga postite; u njemu se otvaraju vrata Dženneta, a zatvaraju vrata Džehennema, u njemu se okivaju opaki šejtani. U njemu je noć koja je, kod Allaha, bolja od hiljadu mjeseci. Kome dobrota te noći bude uskraćena, stvarno je uskraćen.” (Nesai, br. 2106, hadis je sahih prema ocjeni šejha Albanija)

Ramazan čisti vjernika od grijeha. Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kaže: “Ko isposti ramazan vjerujući u Allaha i nadajući se Njegovoj nagradi, bit će mu oprošteni grijesi koje je počinio, a ko u namazu provede Noć kadra (Lejletul-kadr), vjerujući u Allaha i nadajući se Njegovoj nagradi, bit će mu oprošteni grijesi koje je počinio.” (Buhari, br. 2014, i Muslim, br. 760)

U Džennetu, postači će biti posebno odlikovani. Kaže Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: “Doista u Džennetu ima kapija koja se zove Rejjan, kroz nju će na Sudnjem danu ulaziti postači i niko drugi s njima neće ulaziti kroz tu kapiju. Bit će pitano: ‘Gdje su postači?’, pa će ulaziti, a kada uđe posljednji od njih, zatvorit će se, te niko poslije njih neće ući kroz tu kapiju.” (Muslim, br. 1152)

Šta kvari post

Postiti mjesec ramazan dužnost je svakom zdravom, razumnom i punoljetnom muslimanu koji nije na putovanju. Uzvišeni Allah kaže: “O vjernici! Propisuje vam se post, kao što je propisan onima prije vas, da biste se sačuvali.” (El-Bekara, 183)

Post nije obavezan putniku, trudnici i dojilji, ukoliko se boji da će post naštetiti njoj ili njenom djetetu, osobi koja nije u stanju postiti zbog starosti ili bolesti, dok ženi u vrijeme menstruacije (hajza) ili nifasa nije dozvoljeno postiti, niti bi joj post bio ispravan.

Uzvišeni Allah u jednom kur’anskom ajetu ukazuje na sve ono što kvari post, a to su jelo, piće i spolni odnos: “Zato se sada sastajte sa ženama vašim u želji da dobijete ono što vam je Allah već odredio i jedite i pijte sve dok ne budete mogli razlikovati bijelu nit od crne niti zore, od tada postite do noći.” (El-Bekara, 187) Postaču je jasno da se mora suzdržati od jela, pića i spolnog odnosa, međutim, postoje stvari oko kojih je u nedoumici, da li kvare post ili ne. U narednim redovima pojasnit ćemo te nejasnoće.

● Postaču je dozvoljeno da ispere usta i nos, čak i kada ne uzima abdest ili gusul, ali je zabranjeno da u tome pretjeruje iz bojazni da voda ne ode niz grlo. Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: “…i pretjeruj prilikom ispiranja nosa, osim kada postiš.” (Ebu Davud, br. 142, Tirmizi, br. 788, Nesai, br. 87, i Ibn Madža, br. 407. Tirmizi kaže da je hadis hasen sahih.) Vlažnost koja se nakon pranja nađe u ustima neće pokvariti post, pa i ako se progutala zajedno sa pljuvačkom. Ukoliko bi postač oprezno ispirao usta ili nos, te mu se i pored opreza desi da nehotično popije nešto vode, to mu neće pokvariti post. Ovo je odabrano mišljenje učenjaka.

● Ukoliko je postač u potrebi za kušanjem hrane, kao naprimjer kuhar kada želi znati da li je hrana dovoljno slana, može ispitati ukus hrane tako što će je staviti na jezik, pazeći da nešto ne ode niz grlo. Poznati ashab i veliki učenjak Ibn Abbas, radijallahu anhum, kaže: “Nema smetnje da postač ispita ukus hrane u loncu.” (Bilježi Buhari talikan – bez lanca prenosilaca, 3/30, i Ibn Ebu Šejba, br. 9276) Bespotrebno kušanje hrane je pokuđeno, ali ne kvari post kao što ga ne kvari ni ispiranje usta.

● Žvakaća guma koja nema ukusa i ne luči tekućine je pokuđena, jer suši grlo i povećava žeđ. Ako pak luči tekućine koje silaze niz grlo, onda će pokvariti post.

● Da li hidžama (puštanje krvi kupicom) i davanje krvi kvari post ili ne, pitanje je u pogledu kojeg islamski pravnici imaju oprečne stavove. Ibn Abbas, radijallahu anhu, prenosi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, obavio hidžamu dok je postio. (Buhari, br. 1939) Međutim, u drugom hadisu navodi se da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Pokvario je post onaj ko drugom obavlja hidžamu i onaj kome se obavlja.” (Ahmed, br. 8768, Ebu Davud, br. 2367, Tirmizi, br. 774 i drugi. Hadis je hasen-sahih, prema ocjeni Tirmizija.) Ovim hadisom se misli da hidžama može uzrokovati prekid posta, stoga je hidžama pokuđena onom koga će oslabiti, a zabranjena onom koga će toliko oslabiti da će morati prekinuti post. Dakle, hidžama, sama po sebi ne kvari post, kao što na to ukazuje prvi hadis, ali može uzrokovati prekid posta, kao što na to ukazuje drugi hadis. Davanje krvi ima isti propis kao i hidžama.

● Nenamjerno povraćanje ne kvari post za razliku od namjerno izazvanog povraćanja. Rekao je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: “Nije dužan napostiti onaj koga nadvlada povraćanje, dužan je napostiti onaj ko namjerno izazove povraćanje.” (Ahmed, br. 10463, Ebu Davud, br. 2380, Tirmizi, br. 720, i Ibn Madža, br. 1676. Hadis je sahih prema ocjeni šejha Albanija.)

● Ukoliko muž za vrijeme posta poljubi ženu, time neće pokvariti post, jer je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, znao poljubiti neku od svojih supruga za vrijeme posta. (Buhari, br. 1927, i Muslim, br. 1106) Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, vladao je svojim prohtjevima, a onaj ko ne obuzdava svoje prohtjeve ne treba sebe dovoditi u kušnju, jer nadražaj koji dovede do poluciranja pokvarit će post.

● Ako bi se desilo da postač zaspi i u snu polucira, to mu neće pokvariti post. Ako bi u toku noći imao odnos sa ženom pa tako osvanuo kao džunub (stanje nakon snošaja koje se otklanja gusulom – kupanjem), ni to mu neće pokvariti post, prema mišljenju većine učenjaka. Dokaz je hadis Aiše, radijallahu anha, u kojem kaže da je Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, znalo zateći jutro u stanju džunupluka, pa bi se okupao i postio. (Buhari, br. 1926, i Muslim, br. 1109)

● Nema smetnje da se postač okupa radi osvježenja. Iz prethodnog hadisa razumijemo da se Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kupao za vrijeme posta, a ashabi su znali gledati Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, dok sipa vodu po glavi za vrijeme posta kako bi time ublažio vrućinu ili žeđ. (Ebu Davud, br. 2365. Hadis je sahih prema ocjeni šejha Albanija)

Savremena pitanja koja nas ponekad dovode u nedoumicu

U našem vremenu pojavilo se i mnoštvo drugih pitanja koja postača dovode u nedoumicu, da li kvare post ili ne. Islamski pravni kolegij sa sjedištem u Džidi razmatrao je ta pitanja, a zatim je donio sljedeći zaključak:

Post neće biti pokvaren upotrebom:

● Kapi za oko, uho ili nos i uzimanjem tableta koje se stavljaju ispod jezika ukoliko postač bude izbjegavao gutanje onoga što dođe do grla.

● Materije koja se unose u tijelo putem kože, poput kreme i masti, kao što ni kupanje ne kvari post.

● Medicinskog pribora koji se unosi u tijelo radi pregleda, osim ako se unose u želudac pa se pritom unese tečnost.

● Injekcije koje se daju u kožu, mišiće ili vene ukoliko nisu hranjive poput infuzije.

● Uspavljujući gasovi, ukoliko se bolesniku ne daju hranjive tvari.

● Dozvoljeno je popravljanje, vađenje ili čišćenje zuba ukoliko postač bude izbjegavao gutanje onoga što dođe do grla.

Ljekar – musliman treba savjetovati pacijente da odgode upotrebu spomenutog do vremena iftara ukoliko u tome nema štete. (Zaključak Kolegija br. 93/1/10)

Ukoliko postač pojede ili popije iz zaborava, ili ako mu prašina uđe u usta bez namjere, to mu neće pokvariti post. Rekao je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: “Ko za vrijeme posta zaboravi pa nešto pojede ili popije, neka upotpuni post, njega je Allah nahranio i napojio.” (Buhari, br. 1933, i Muslim, br. 1155)

Adabi posta

Neka djela i postupci uljepšavaju post i čine njegovu nagradu većom, dok drugi umanjuju nagradu postaču ili je možda potpuno anuliraju. Postač je dužan upoznati se sa adabima posta, kako bi svoj post upotpunio i kako bi se udaljio od svega što narušava njegov ibadet.

Postaču je pohvalno požuriti sa iftarom, a sehur odgoditi, jer je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Ljudi su u dobru sve dok požuruju sa iftarom.” (Buhari, br. 1957, i Muslim, br. 1098)

Musliman je obavezan kloniti se gibeta, nemimeta, laži, svađe, prepiranja, lažnog svjedočenja, javnih i tajnih grijeha i sl., u svim vremenima, a naročito za vrijeme posta. Rekao je Uzvišeni Allah u kudsi-hadisu: “Sva dijela sina Ademovog njemu pripadaju osim posta, post je Moj i Ja za njega nagrađujem. Post je zaštita, pa kada neko od vas posti, neka ne prilazi ženi i neka se ne svađa, a ako ga neko bude vrijeđao ili napadao, neka kaže: ‘Ja postim!’” (Buhari, br. 1904, i Muslim, br. 1151) Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kaže: “Onaj ko ne ostavi lažni govor i postupanje po njemu, pa Allahu nije potrebno ni da takav ostavlja jelo i piće.” (Buhari, br. 1903)

Post je ibadet koji se odražava na naše cjelokupno ponašanje, naša djela i govor. Najpreče čime se jezik postača treba uposliti jeste učenje Kur’ana, zikr, spominjanje i veličanje Allaha, lijepa riječ, nazivanje selama, iskren savjet i drugi Allahu drag govor.

Svevišnjeg Allaha molim da obnovi i učvrsti iman u našim srcima i da primi naš post i sva dobra djela!

Autor: Dr. Hakija Kanurić

Izvor: el-asr.com