Poziv Istine
Nakon svih nedaća i nepravdi kojima je žena bila izložena u paganstvu, dolazak islama označio je nastupanje perioda slobode i pravednog odnosa prema ženi, u kojem su ženina prava upotpunjena i zagarantirana. Islam je u to vrijeme predstavljao prekretnicu u svim životnim sferama, a naročito u odnosu prema ženi, strogo zabranivši sve paganske običaje koji su na bilo koji način ugrožavali njenu bezbjednost i osnovna ljudska prava. Tako je žena u islamu dobila stepen koji savršeno odgovara njenoj prirodi. U brojnim ajetima i hadisima žena i muškarac spominju se u istom kontekstu, što jasno ukazuje na to da žena nije, ni u kojem pogledu, diskriminirana u dini-islamu.
Uzvišeni Allah kaže: “O ljudi, Mi smo vas od muškarca i žene stvorili i na plemena i narode vas podijelili da biste se upoznali. Kod Allaha je od vas najugledniji onaj koji Ga se najviše boji; Allah, uistinu sve zna i o svemu je obaviješten.” (El-Hudžurat, 13)
U drugom ajetu Plemeniti Stvoritelj kaže: “O ljudi, bojte se Gospodara svoga, koji vas je stvorio od jednog čovjeka, od kojeg je stvorio njegov par, a od njih dvoje mnoge muškarce i žene rasijao.” (En-Nisa, 1)
Govoreći o grijehu uznemiravanja vjernika, Svevišnji Gospodar kaže: “A oni koji vjernike i vjernice uznemiravaju, a oni to ne zaslužuju, tovare na sebe klevetu i pravi grijeh.” (El-Ahzab, 58)
Naređujući Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, da traži oprost za sebe i vjernike, Uzvišeni kaže: “Znaj da nema drugog boga osim Allaha i traži oprosta za svoje grijehe, i za vjernike i za vjernice.” (Muhammed, 19)
Govoreći o nasljednom pravu, Plemeniti Allah kaže: “Muškarcima pripada dio onoga što ostave roditelji i rodbina, a i ženama pripada dio onoga što ostave roditelji i rodbina, bilo toga malo ili mnogo, dio je obavezan.” (En-Nisa, 30)
Obećavajući nagradu onima koji čine dobra djela, Milostivi kaže: “Onome ko čini dobro, bio muškarac ili žena, Mi ćemo dati da proživi lijep život i doista ćemo ih nagraditi prema najboljem što su činili.” (En-Nahl, 97)
U drugom ajetu Svevišnji kaže: “A onaj ko čini dobro, bio muškarac ili žena, a vjernik je, ući će u Džennet i nikome, ni koliko udubljenje na datulinoj košpici, nepravda neće biti nanesena.” (En-Nisa, 124)
Žena koja bude ispunjavala svoje vjerske obaveze moći će birati na koja od džennetskih vrata želi ući u Kuću vječnosti. Abdurrahman b. Avf prenosi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Ako žena bude klanjala pet dnevnih namaza, postila ramazan, čuvala svoju čednost i pokoravala se svome mužu, reći će se: ‘Uđi u Džennet na koja god vrata želiš!’” (Ahmed i Ibn Hibban, sa dobrim lancem prenosilaca)
Ne postoji razlika između dobročinstva prema muškarcu i dobročinstva prema ženi. Ubada b. Samit prenosi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Ko bude tražio oprost za vjernike i vjernice, imat će za svakog od njih po jedno dobro djelo.” (Et-Taberani. Imam El-Hejsemi ovu je predaju ocijenio dobrom)
Žena može, kao i muškarac, postići stepen šehida. Ubada b. Samit prenosi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Šehid je onaj ko pogine na Allahovom putu, ko umre od epidemije, ko se utopi, ko umre od stomačne bolesti i žena koja umre na porodu. Dijete će uvesti majku u Džennet, a bit će vezano za nju pupčanom vrpcom.” (Ahmed i Et-Taberani, sa dobrim lancem prenosilaca)
Navedeni ajeti i hadisi bezrezervno ukazuju na mjesto koje žena uživa u islamskom učenju i na to da se žena ne razlikuje od muškarca u pogledu časti, života, vjere itd.
Položaj žene kao majke u islamu
Dobročinstvo prema majci spada u primarne dužnosti šerijatskih obveznika. U brojnim ajetima Plemeniti Stvoritelj podstiče i naređuje dobročinstvo prema roditeljima, a u nekim ajetima dobročinstvo se spominje uporedo s naredbom o robovanju Svevišnjem Gospodaru.
Uzvišeni Allah kaže: “I Allahu se klanjajte i nikoga Njemu ravnim ne smatrajte! A roditeljima dobročinstvo činite.” (En-Nisa, 36)
U suri El-Isra, Sveznajući kaže: “Gospodar tvoj zapovijeda da se samo Njemu klanjate i da roditeljima dobročinstvo činite. Kad jedno od njih dvoje, ili oboje, kod tebe starost dožive, ne reci im ni: ‘Uh!’ – i ne podvikni na njih, i obraćaj im se riječima poštovanja punim. Budi prema njima pažljiv i ponizan i reci: ‘Gospodaru moj, smiluj im se, oni su mene, kad sam bio dijete, njegovali!’” (El-Isra, 23–24)
Isto tako, naredba o činjenju dobročinstva roditeljima spominje se zajedno uz zabranu pripisivanja Allahu druga. Uzvišeni Allah kaže: “Reci: ‘Dođite da vam kažem šta vam Gospodar vaš propisuje: da Mu ništa ne pridružujete, da roditeljima dobro činite.” (El-En’am, 151)
U suri El-Ankebut Milostivi kaže: “Mi smo svakog čovjeka zadužili da bude dobar prema roditeljima svojim. Ali, ako te oni budu nagovarali da Meni nekoga ravnim smatraš, o kome ti ništa ne znaš, onda ih ne slušaj. Meni ćete se vratiti, pa ću vas Ja o onome što ste radili obavijestiti.” (El-Ankebut,8)
U ovom smislu navodi se i ajet u kojem Uzvišeni Allah kaže: “Mi smo naredili čovjeku da bude poslušan roditeljima svojim. Majka ga nosi, a njeno zdravlje trpi, i odbija ga u toku dvije godine. Budi zahvalan Meni i roditeljima svojim, Meni će se svi vratiti.” (Lukman, 14)
Poslanik islama Muhammed, sallallahu alejhi ve sellem, jasnim i nedvosmislenim riječima ubrojao je dobročinstvo prema roditeljima u najbolja djela. Abdullah b. Mesud upitao je Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, koje je djelo Allahu najdraže, a on je odgovorio: “Klanjati namaz u njegovom vremenu.” “A koje potom?”, upitao je Ibn Mesud. “Činiti dobročinstvo svojim roditeljima”, odgovorio je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem. “A koje onda?”, upitao je ponovo Ibn Mesud. “Borba na Allahovom putu”, odgovorio je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem. (El-Buhari i Muslim)
Isto tako, Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, oštro je ukorio osobu koja ne zasluži Allahovo zadovoljstvo čineći dobročinstvo roditeljima. Ebu Hurejra prenosi da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Prezren bio! Prezren bio! Prezren bio!” “Ko, Allahov Poslaniče?”, upitali su ashabi. “Onaj ko dočeka poznu starost svojih roditelja, ili jednog od njih, a (zbog svoga dobročinstva prema njima) ne uđe u Džennet!”, rekao je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem. (Muslim)
Abdullah b. Amr kazuje da je neki čovjek došao kod Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, i rekao mu: “Želim ići s tobom u džihad. Želim Allahovu nagradu i budući svijet. Došao sam, a moji su roditelji ostali plačući.” Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, reče mu: “Vrati se roditeljima i razveseli ih kao što si ih rasplakao.” (Ibn Madža i drugi, sa ispravnim lancem prenosilaca)
Činjenica da je dobročinstvo prema majci ispred dobročinstva prema ocu, najbolje ukazuje kakav stepen uživa majka u dini-islamu. Ebu Hurejra kazuje: “Jedan je čovjek otišao kod Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, i upitao: ‘Allahov Poslaniče, ko je najpreči da se prema njemu lijepo odnosim?’ ‘Tvoja majka’, odgovorio je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem. ‘A ko onda?’, upitao je ovaj čovjek. ‘Tvoja majka’, odgovorio je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem. ‘A ko onda?’, upitao je ponovo čovjek. ‘Tvoja majka’, odgovorio je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem. ‘A ko onda?’, upitao je opet čovjek. ‘Tvoj otac’, odgovorio je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem.” (El-Buhari i Muslim)
U jednom hadisu, u pogledu čije autentičnosti među hadiskim stručnjacima postoji razilaženje, navodi se da je Aiša upitala Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, ko ima najveće pravo kod žene, a Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, odgovorio je: “Njen suprug.” “A ko ima najveće pravo kod muškaraca”, ponovo je upitala Aiša. “Njegova majka”, odgovori Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem. (En-Nesai, El-Kubra)
Abdullah b. Amr prenosi da je jedna žena došla Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, i požalila se: “Allahov Poslaniče, ovom mom sinu moj je stomak bio spremnik, moja dojka pojilo, a moje naručje okrilje. Njegov se otac razveo od mene i sada želi da nas razdvoji.” Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, reče joj: “Ti imaš veće pravo na njega dok se ne udaš.” (Ebu Davud i drugi, sa dobrim lancem prenosilaca)
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, posebno je upozorio na pogubnost nepokornosti majkama. Mugira b. Šu’ba prenosi da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Allah vam je zabranio neposlušnost majkama, zakopavanje novorođenih živih kćerki, neizvršavanje svojih dužnosti i bespravno uzimanje tuđe imovine; mrzi da govorite ‘rekla je’ i ‘kazala je’, prezire mnogo zapitikivanje i rasipanje imovine.” (El-Buhari i Muslim)
