Poziv Istine
Propis bolesnika i onoga ko je na putovanju
Bolesnicima je dozvoljeno da ne poste shodno konsenzusu islamskih učenjaka i riječima Uzvišenog Allaha: “…a onome od vas koji bude bolestan ili na putu – isti broj drugih dana”, tj. dozvoljeno mu je da ne posti tokom bolesti ili dok se nalazi na putovanju, ali je dužan te dane napostiti poslije mjeseca ramazana, i to bolesnik će napostiti kada ozdravi, a putnik kada se vrati sa putovanja.
Tri su stanja bolesti:
Manja zdravstvena teškoća, kao mala glavobolja, u tom slučaju bolesniku nije dozvoljeno da ne posti.
Kada bolest otežava bolesniku post i predstavlja mu poteškoće da posti, u tom slučaju dozvoljeno mu je da ne posti, a ukoliko bi postio, njegov post bi bio ispravan, ali bilo bi mu bolje da ne posti.
Kada bolest otežava bolesniku post i povećava mu se bolest zbog posta, u tom slučaju zabranjeno mu je da posti i grješan je ukoliko bi postio.
Što se tiče putnika, njemu je dozvoljeno da ne posti ukoliko je putnik kojem je dozvoljeno skraćivanje namaza. Također stanje putnika možemo podijeliti na tri vrste, pa tako i za svaku vrstu dati propis:
putnik kojem je otežan post, u tom slučaju pokuđeno mu je da posti, kao što je rekao Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, za čovjeka koji je postio na putovanju, a drugi mu pravili hlad: “Post na putovanju nije dobročinstvo”;
da mu post ne predstavlja poteškoću, i u tom slučaju može odabrati da li će postiti ili neće;
da mu post šteti i predstavlja veliku poteškoću, i u tom slučaju nije mu dozvoljeno da posti.
Žene u stanju hajza i nifasa
Druga kategorija ljudi kojima je dozvoljeno da ne poste tokom mjeseca ramazana jesu žene u stanju hajza i nifasa. Ovoj kategoriji nije dozvoljeno da posti, a ukoliko bi postile, njihov post ne bi bio ispravan.
Muaza je ispričala: “Neka je žena upitala Aišu: ‘Hoće li žena naklanjavati namaze propuštene za vrijeme menstruacije?’ Ona je upita: ‘Da ti nisi harurija? U vrijeme Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, mi bismo imale menstruaciju, pa niti smo naklanjavale propuštene namaze, niti nam je naređeno da ih naklanjavamo.’” U ovom hadisu Aiša, radijallahu anha, upitala je ovu ženu da ona nije harurijka, odnosno haridžijka, zato što su haridžije uzimale samo iz Kur’ana, a odbacivali sunnet Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem.
Trudnice i dojilje
Treća kategorija onih kojima je dozvoljeno da ne poste za vrijeme mjeseca ramazana jesu trudnice i dojilje. Ukoliko bi se bojale za svoje zdravlje ili za zdravlje svoje djece, tada neće postiti, ali će napostiti isti broj dana koje nisu postile.
Nemoćni koji, zbog starosti ili neizlječive bolesti, ne mogu da poste
Četvrta kategorija jesu oni koji su nemoćni da poste zbog starosti ili bolesti za koje se ne nadaju izlječenju. Oni su dužni da za svaki dan ramazana nahrane siromaha.
Prenosi se od Enesa, radijallahu anhu, da je, kada je oslabio pred smrt, iftario i naredio svojoj porodici da umjesto svakog dana posta nahrane po jednog siromaha. Ovo nam ukazuje na to da osoba će koja je ostarjela i ne može da posti i bolesnik koji se ne nada izlječenju za svaki dan nahraniti siromaha i nisu dužni da naposte.
Obaveza iskupa
Svi ostali koji prekinu post, izuzev spomenute četiri kategorije, dužni su da naposte i ništa drugo. A onaj ko prekine post spolnim odnosom, taj je pokvario post, dužan je da naposti i oslobodi roba. A ukoliko nije u mogućnosti da oslobodi roba, onda treba da posti dva mjeseca uzastopno, a ukoliko ni to nije u mogućnosti, nahranit će šezdeset siromaha.
Ebu Hurejra, radijallahu anhu, kazuje: “Došao je neki čovjek i rekao: ‘Allahov Vjerovjesniče, upropašten sam!’ ‘A šta te je upropastilo?’, upitao ga je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem. ‘Imao sam sa suprugom spolni odnos za vrijeme ramazana’, reče on. Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, upita ga: ‘Jesi li u stanju osloboditi roba?’ ‘Nisam’, reče on. ‘A možeš li uzastopno postiti dva mjeseca?’, upita Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem. ‘Ne mogu’, odgovori on. ‘A jesi li u mogućnosti nahraniti šezdeset siromaha?’. ‘Nisam’, odgovori čovjek. Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, tada reče: ‘Sjedi!’ I on je sjeo. Potom je Vjerovjesniku, sallallahu alejhi ve sellem, donesena velika korpa datula, pa je rekao: ‘Podijeli ovo siromasima na ime milostinje.’ Čovjek reče: ‘U cijeloj Medini nema niko siromašniji od nas.’ Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, tada se nasmijao da su mu se ukazali sjekutići, a onda je rekao: ‘Uzmi je i nahrani svoju porodicu’” (Buhari i Muslim). Također, ovaj nam hadis ukazuje na to da sa onoga koji nije u mogućnosti da izvrši iskup na načine spomenute u hadisu, spada obaveza iskupa.
Ukoliko bi jednom imao odnos tokom posta i ne bi izvršio iskup, zatim ponovio to isto, poslije toga bio bi dužan da izvrši samo jedan iskup, a ukoliko bi jednom imao spolni odnos, zatim se iskupio, pa opet imao spolni odnos, bio bi dužan da se iskupi drugi put, i tako ako bi i više puta to ponovio. Ukoliko bi imao odnos na početku dana, zatim izvršio iskup, pa ga opet savladale strasti na kraju dana, bio bi dužan da izvrši iskup drugi put. Također, ako bi u dva različita dana imao odnos, a nije izvršio iskup, bio bi dužan da poslije toga izvrši samo jedan iskup.
Ukoliko bi žena bila poslušna mužu u spomenutom grijehu, njen propis je isti kao i njegov, dužna je da se iskupi, a ukoliko bi bila prisiljena, kao da joj kaže da će je razvesti ako ga ne posluša, nije dužna da se iskupi, a post je pokvaren u svakom slučaju.
Onaj ko odgodi post iz opravdanog razloga, zatim dočeka sljedeći ramazan, obaveza mu je samo da naposti i ništa drugo, a onaj ko je bio u mogućnosti da posti, ali zbog nemarnosti nije napostio, zatim dočekao drugi ramazan, dužan je da ga posti, a poslije njega da naposti dane koji su mu ostali i da za svaki dan nahrani siromaha. Ovaj propis se prenosi od Ibn Omera, Ebu Hurejre i Ibn Abbasa, radijallahu anhum, i nije poznato da su im drugi ashabi u tome proturječili, i to je mezheb Malika, Šafije i Ahmeda.
Ukoliko bi osoba umrla, a ostala dužna da naposti, bez obzira na to da li to bio post mjeseca ramazana, zavjetni ili iskupni post, drugi će napostiti umjesto nje, zbog općenitosti riječi Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem: “Ko umre, a ostao mu je post kao obaveza, napostit će ga za njega njegov najbliži nasljednik.” (Buhari i Muslim) Ovaj propis važi pod uvjetom da je osoba bila u mogućnosti da naposti, a nije, tj. da je osoba ozdravila i bila zdrava isti broj dana koje nije postila u ramazanu, pa je preselila a nije napostila, u tom slučaju će se za nju napostiti.
Također svaki drugi zavjet umrle osobe, a koji nije ispunila, drugi će to izvršiti umjesto nje, ali pod uvjetom da je zavjet pokornosti Allahu, a ne nepokornosti, kao post, namaz, hadž, sadaka i dr. A Allah najbolje zna!
Autor: Kenan Juzbašić, prof.
Izvor: el-asr.com
