Dova – najjače vjernikovo oružje!

Uzvišeni Allah kaže: A kada te Moji robovi za Mene upitaju, Ja sam, sigurno, blizu: odazivam se molbi molitelja kada Me zamoli. Zato neka oni pozivu Mome udovolje! (Kur’an, 2:186)

Uzvišeni, također, kaže: Gospodar vaš je rekao: “Pozovite Me i zamolite, Ja ću vam se odazvati! Oni koji iz oholosti neće da Me mole, ući će, sigurno, u Džehennem poniženi.” (Kur’an, 40:60)

Hvaljen neka je Allah, Uzvišeni, Plemeniti, Dobri i Darežljivi, koji je traženje potreba Svoga roba i njihovo obavljanje, učinio ibadetom i ne samo da mu je naredio da ih traži, nego ga u slučaju da neće da ih traži, najstrožije ukorio, to nazvao ohološću prema Gospodaru i zaprijetio mu najstrožijom kaznom.

Allahov  Poslanik ﷺ je rekao: “Dova je ibadet.” (Ebu Davud, Tirmizi, Ibn Madže, Hakim)

Dova je pokazivanje nemoći, potrebe i poniznosti od strane siromašnog roba koji sam sebi ne može da pomogne i njegovo obraćanje za pomoć Uzvišenom i Svemogućem Allahu, koji mu je moćan dati, sve što valja, a od njega odgnati sve što mu šteti, i kod koga ništa ne nedostaje i ne manjka.

Uzvišeni Allah voli da Svoje robove obasipa blagodatima, ali voli i to da Njegovi robovi priznaju da su od Njega ovisni, da su pred Njim ponizni, da su u svojim potrebama na Njega upućeni i da bez Njega ne mogu. U tom smislu Uzvišeni kaže: A poslanike smo i narodima prije tebe slali i nemaštinom i bolešću ih kažnjavali ne bi li poslušni postali. (Kur’an, 62:42)

Dakle, Uzvišeni Allah ljude stavlja na iskušenja, kako bi im pokazao da su od Njega ovisni. Zato Uzvišeni Allah i voli kada mu se neko obrati dovom.

Priča se da je jedan učenjak, nekom čovjeku koga je vidio da obilazi vrata nekog od vladara, rekao: “Hej ti, zar odlaziš kod onoga ko pred tobom zatvara vrata, pokazuje ti siromaštvo i od tebe sakriva svoje bogatstvo, a zaboravljaš na Onoga ko pred tobom otvara vrata, pokazuje ti Svoje bogatstvo i govori: Pozovite Me i zamolite, Ja ću vam se odazvati!”

U tome smislu je i pjesnik rekao:

Sinko, ne traži svoju potrebu od ljudi,

Nego od Onoga čija se vrata ne zatvaraju.

Allah se ljuti, ako od Njega ne tražiš,

A ljudi se ljute, ako od njih šta zatražiš.

Uzvišeni, također, kaže: Onaj koji se nevoljniku, kada mu se obrati, odaziva i koji zlo otklanja… (Kur’an, 27:62)

Ispunjenje svih potrebnih uvjeta za dovu i uklanjanje prepreka, preduvjet je za njenu valjanost i ispunjenje onoga što se njome traži. Allahov Poslanik ﷺ je rekao: “Nema tog muslimana koji će Allahu uputiti dovu, s tim da u njoj nema kakvog grijeha ili prekidanja rodbinske veze, a da mu Allah, zahvaljujući njoj, neće dati jedno od troje: ubrzati ono što je zamolio, sačuvati mu to za onaj svijet, ili poštedjeti ga sličnog zla.” (Hakim i Tirmizi)

Dova je jedan od najvažnijih preduvjeta za otklanjanje neželjenog i postizanje željenog cilja. Međutim, željeni rezultat dove može izostati iz više razloga:

– zbog neispravnosti same dove, koju kao takvu iz nekog razloga, sadržaja lošeg i sl.,  ne voli Allah;

– zbog nehaja u srcu, nepredanosti Allahu i neusredsređenosti na ono što se moli;

– zato što postoji neka druga prepreka za ispunjenje onoga što se u dovi moli, kao što su: haram opskrba, zarobljenost srca grijesima i njegova obuzetost nemarom, strastima, zabavom i provođenjem.

Da bi dova bila valjana, onaj ko je upućuje treba se držati sljedećih pravila lijepog ponašanja:

1. Da je ustrajan i odlučan u dovi, potpuno siguran u njeno ispunjenje i da je iskren u onome što moli. Allahov Poslanik ﷺ je rekao: “Kada moli, neka niko od vas u dovi ne govori: ‘Allahu, oprosti mi, ako hoćeš, ili Allahu, smiluj mi se, ako hoćeš, nego da odlučno dovu čini, jer Allah se ne može prisiliti.’” (Muttefekun alejhi) Sufjan b. Ujejne, rahimehullah, je rekao: “Neka nikoga od vas od dove ne odvraća to što o sebi zna, jer se Uzvišeni Allah odazvao i udovoljio dovi najgorem stvorenju, Iblisu, neka je na njega Allahovo prokletstvo, kada Ga je zamolio: Gospodaru moj, daj mi vremena do dana kada će oni biti oživljeni! (Kur’an, 15:36)”

2. Da moli i dovu ponavlja tri puta (a nema smetnje ni više od toga ili manje), jer se od Ibn Mes‘uda t prenosi da je rekao: “Kada je molio, Allahov Poslanik je molio tri puta i kada je tražio, tražio je tri puta.” (Muslim)
3. Da ne požuruje i ne govori: “Već sam molio, pa mi molba nije uslišana” jer u hadisu koji prenosi Ebu Hurejre t stoji da je Allahov Poslanik ﷺ rekao: “Nekome od vas će dova biti uslišana, ukoliko ne požuri i ne kaže: ‘Već sam molio, pa mi dova nije bila uslišana.’” (Muttefekun alejhi) U hadisu je navedeno jedno od pravila lijepog ponašanja onoga ko upućuje dovu, a to je da u traženju bude ustrajan i da ne očajava da će mu biti udovoljeno.

4. Da za svoju dovu bira odabrano vrijeme, kao što su: Dan Arefata u godini, mjesec ramazan od mjeseci, petak u sedmici i vrijeme pred zoru u noći. Allahov Poslanik ﷺ je rekao: “Allah svake noći, u njenoj zadnjoj trećini, silazi na nama najbliže nebo i pita: ‘Ima li koga da Me zove, pa da mu se odazovem? Ima li koga da od Mene šta traži, pa da mu dam? Ima li koga da Me za oprost moli, pa da mu oprostim?’” (Muttefekun alejhi)
5. Da za svoju dovu iskoristi odabrane trenutke, kao što su vrijeme kada pada kiša, ili kada je čovjek na sedždi, što potvrđuje i hadis u kome stoji da je Vjerovjesnik ﷺ rekao: “Najbliže što rob svome Gospodaru može biti je kada je na sedždi. Zato na njoj što više upućujte dovu.‘” (Muslim, Ebu-Davud, Nesai’)
6. Da se spusti glas, tako da ne bude ni suviše tih ni glasan, da bude skrušen, ponizan, i da se pokaže potreba i ovisnost od Uzvišenog Allaha. Uzvišeni kaže: Molite se ponizno i u sebi Gospodaru svome! (Kur’an, 7:55)
7. Da se dova započne zahvalom Uzvišenom Allahu, zatim pohvalom Njegovih imena i svojstava, zatim traženjem blagoslova (donošenjem salavata) za Njegova Vjerovjesnika ﷺ i da se završi zahvalom Allahu.
8. Da vodi računa da sve što jede i pije bude lijepo, čisto i halal, jer je Vjerovjesnik ﷺ rekao: “Uzvišeni Allah je lijep i prima samo ono što je lijepo. Uzvišeni Allah je vjernicima naredio ono što je naredio i poslanicima: ‘O poslanici, dozvoljenim i lijepim jelima se hranite i dobra djela činite!‘ I Uzvišeni je rekao: ‘O vjernici, dozvoljenim i lijepim jelima koja smo vam podarili se hranite…’ Zatim je spomenuo čovjeka koji je dugo putovao, čupave kose i prašnjav, koji svoje ruke diže prema nebu i moli: ‘Gospodaru, Gospodaru!’, a hrani se haram hranom, pije haram piće, oblači haram odjeću i izdržava se haram opskrbom. Pa kako će takvom biti uslišana dova?!” (Muslim, Tirmizi)
9. Da se prilikom upućivanja dignutih ruku okrene prema Kibli i da dovu ne izgovara u rimovanoj prozi. Najbolje je moliti Kur’anskim dovama i dovama od Poslanika ﷺ. U dovi se ne smije moliti ono što je grijeh.
10. Da se prilikom upućivanja dove od Uzvišenog Gospodara moli nešto što je obilno i veliko, jer je Vjerovjesnik ﷺ rekao: “Kada neko od vas nešto od Allaha moli, neka moli ono što je obilno i veliko, jer Njemu nije ništa teško.” (Muslim)
11. Da se ispuni osnovni preduvjet za ispunjenje dove, a to je da se Onaj koji je upućuje iskreno pokaje, da izgladi sporove sa drugim ljudima, da se posveti Uzvišenom Allahu i da bude ubijeđen da će mu se On odazvati, jer Uzvišeni kaže: A kada te robovi Moji za Mene upitaju, Ja sam, sigurno, blizu: odazivam se molbi molitelja kad Me zamoli. Zato neka oni pozivu Mome udovolje. (Kur’an, 2:186)

Prema tome, čovjekovo odazivanje na poziv Uzvišenog Allaha je preduvjet da bi se Allah odazvao na njegovu dovu i udovoljio njegovom moljenju, kao što Vjerovjesnik ﷺ u hadisu-kudsiju prenosi od Uzvišenog Gospodara primjer o Allahovom štićeniku, koji se Uzvišenom Allahu približava sve dok ga ne zavoli, a za onoga koga zavoli Uzvišeni kaže: “…a ako od Mene nešto zatraži, Ja ću mu dati.” (Buhari)

Odlomak iz knjige “Lađa Mudrosti – sažetak knjige Bistro more pobožnosti i suptilnosti”

Priredio: Irfan Hajrudin Klica, prof.

Skinite knjigu u PDF-formatu: