Ovisnost o internetu

Svima nam je dobro poznato koliko se vremena izgubi na internetu. Nemali broj korisnika interneta suočava se problemom pretjerane upotrebe interneta, što ponekad dovede i do ovisnosti. Ovisnost o internetu označava fenomen pretjeranog ili ekstremnog korištenja interneta u tolikoj mjeri da predstavlja opasnost po zdravlje i remeti normalan životni tok. U narednim redovima osvrnut ćemo se na uzroke ove pojave, njene simptome i načine prevencije i suzbijanja.

Ko je najviše podložan ovisnosti o internetu?

Osobe koje se suočavaju sa problemom pretjerane upotrebe interneta, ili kako se ponekad nazivaju “ovisnici o internetu“, pretežno su depresivne, nestabilne osobe, koje se obično suočavaju i sa drugim vrstama ovisnosti, poput duhana, alkohola i sl.

Ovakve osobe žude za prihvatanjem u društvu i ostvarenjem psiholoških i duševnih potreba, koje ne uspijevaju ostvariti u realnom životu. Iza ekrana korisnik interneta u stanju je skriti svoj identitet, životnu dob, zanimanje, izgled, moral i sve drugo što gradi njegov imidž i reputaciju u društvu, stoga neki korisnici interneta, naročito oni koji su usamljeni ili suočeni sa određenim strahom u stvarnom životu, koriste tu mogućnost da govore o svojim najdubljim tajnama, intimnim željama, skrivenim osjećajima, što rezultira osjećajem bliskosti i prisnosti. Međutim, vremenom se otkrije i potvrdi ograničenost oslonca na virtuelnu zajednicu putem koje se želi zadovoljiti potreba za ljubavlju, pažnjom i društvom, da bi nakon toga uslijedila još veća frustracija i depresija.

Isto tako, osobe koje su radoznale i imaju veliku želju za saznavanjem i otkrivanjem novog podložne su ovisnosti o internetu, s obzirom na to da tu nalaze nevjerovatnu količinu informacija i podataka.

Pretjeranoj upotrebi interneta podložne su osobe koje su opsjednute filmovima, video igricama i sličnim oblicima razonode.

Psiholozi naglašavaju da je ovisnost o internetu periodičan proces, u smislu da novi korisnici interneta obično pretjerano mnogo vremena provode na mreži zbog svoje zadivljenosti tom pojavom i mogućnostima koje pruža, da bi nakon vremena došlo do zasićenja, a potom do jedne uravnoteženosti u upotrebi ovog sredstva. Međutim, nekim korisnicima interneta taj prvi stadij traje jako dugo i potrebno im je mnogo vremena da ga prevaziđu, a neki ga i ne uspijevaju prevazići.

Simptomi ovisnosti o internetu

Ovisnik o internetu osjeća nervozu kad nije na mreži, razdražen je i s nestrpljenjem iščekuje vrijeme kada će se ponovo konektovati.

Ovisnik o internetu gubi osjećaj za vrijeme dok je na mreži. Zanemaruje zadovoljavanje osnovnih životnih potreba, kao što su hrana i spavanje. Ostaje budan dugo u noć, a nakon tjelesne iscrpljenosti predaje se dubokom i dugotrajnom snu. Gubi sposobnosti prirodne komunikacije sa ljudima i svijetom u okolini. Zapostavlja društveni život, porodične i poslovne obaveze.

Jedan od pokazatelja ovisnosti o internetu jeste izrazito snažno interesovanje za novosti i zbivanja na društvenoj mreži, a pojavljuju se i znakovi nervnih poremećaja, kao što je podrhtavanje ruke ili prsta, povećano znojenje i sl. (hr.wikipedia.org)

Liječenje ovisnosti o internetu

U tretiranju i liječenju ove vrste ovisnosti postoji jedan problem, a to je što potpuna apstinencija nije moguća. Pametni telefoni, računala i drugi elektronički mediji postali su sastavni dio našeg života, pa se stoga kroz terapiju pokušava naučiti kako optimalno i savjesno koristiti internet.

Na početku je bitno da ovisnik shvati da je bolestan kako bi tragao za lijekom i nastojao prevazići krizu.

Terapija se primarno bazira na organizaciji vremena i postepenom smanjivanju upotrebe interneta. U tu svrhu spominju se mnogi praktični koraci koje ovisnik o internetu može poduzeti, kao naprimjer da upotrebu interneta svede samo na određene dane u sedmici, da planski reducira vrijeme boravka na mreži na određeni broj sati, da precizno odredi šta želi uraditi i da za to odredi potrebno vrijeme prije nego što se konektuje na internet ili da na internet uđe prije bitnog termina kako bi time bio vremenski ograničen, a kada se isključi sa mreže, da o njoj ne razmišlja, da se sustegne od posjete portala za koje zna i pretpostavlja da će ga navesti na dugi boravak ispred računara, da uređaje putem kojih koristi internet udalji od sebe koliko je to moguće, naročito u noćnim satima, da se povuče iz svih grupa na društvenim mrežama za kojima nema potrebe i da prestane pratiti sve one profile koji mu ne donose traženu korist, da preispita svoje prioritete i ponovo ih uredi dajući prednost stvarnom životu, kroz aktivnosti na polju profesije, druženja, posjete, sporta, hobija i svakog društveno korisnog i produktivnog rada.

Šapat vjerniku

Spomenuli smo opće savjete za suzbijanje ovisnosti o internetu, međutim, vjernik ima dodatnu motivaciju da vodi brigu o svom vremenu, jer vjerski izvori na to nedvosmisleno ukazuju.

Časni Kur’an na različite načine skreće pažnju na značaj vremena. Jedan od tih načina jeste Allahovo zaklinjanje različitim vremenskim intervalima, kao što su noć, zora, jutro, dan. Vjernik se zaklinje samo Allahom, Njegovim lijepim imenima i savršenim svojstvima, jer je zakletva vid veličanja i hvale, a Allah se zaklinje čim hoće od Svojih stvorenja. Međutim, kada se Allah nečim zakune, to ukazuje na značaj i važnost onoga čime se zakleo. U suri El-Asr Svevišnji Allah kaže: “Tako Mi vremena – čovjek, doista, gubi, samo ne oni koji vjeruju i dobra djela čine, i koji jedni drugima istinu preporučuju i koji jedni drugima preporučuju strpljenje” (El-Asr, 1–3). Nakon što se Svevišnji Allah zakleo vremenom, ukazao je na činjenicu da je čovjek na gubitku, s obzirom na to da prolaskom vremena prolazi i sam čovjek, a oni koji vjeruju, čine dobra djela i jedni drugima preporučuju istinu i strpljenje, oni nisu na gubitku, jer svoje vrijeme ispravno koriste.

Vrijeme je naš najvredniji kapital i najdragocjenije što imamo, jer to je dimenzija unutar koje imamo priliku da djelujemo. Vrijednost ove blagodati, kao i drugih, najbolje se vidi kada se izgubi i kad ona nestane. Tako je bolestan čovjek najviše svjestan vrijednosti zdravlja, a oni koji su svoje vrijeme potpuno potrošili i tu blagodat izgubili, koji su došli do kraja svog životnog puta, postaju potpuno svjesni vrijednosti vremena. Kaže Uzvišeni Allah opisujući stanje čovjeka, koji o svom vremenu nije vodio računa, kako će povikati kada mu smrtni čas dođe: “‘Gospodaru moj, povrati me da uradim kakvo dobro u onome što sam ostavio!’ Nikada! To su riječi koje će on uzalud govoriti – pred njima će prepreka biti sve do dana kada će oživljeni biti” (El-Mu’minun, 99–100). Opisujući stanje džehennemlija, Svevišnji Allah kaže: “Oni će u njemu jaukati: ‘Gospodaru naš, izbavi nas, činit ćemo dobra djela, drugačija od onih koja smo činili!’ ‘A zar vas nismo ostavili da živite dovoljno dugo da bi onaj koji je trebao razmisliti imao vremena da razmisli, a bio vam je došao i onaj koji opominje? Zato iskusite patnju, nevjernicima nema pomoći!’” (Fatir, 37)

Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, ukazivao je na blagodat vremena i ljudski nemar u pogledu te blagodati, govoreći: “Dvije blagodati prema kojima je čovjek posebno nemaran jesu zdravlje i slobodno vrijeme” (Buhari). Ibn Abbas, radijallahu anhu, kazuje da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, savjetovao jednog čovjeka riječima: “Iskoristi pet stvari prije drugih pet: mladost prije starosti, zdravlje prije bolesti, bogatstvo prije siromaštva, slobodno vrijeme prije zauzetosti i život prije smrti.” (Hakim, hadis je sahih po ocjeni Hakima i Zehebija.)

U ovom hadisu posebno je naglašena mladost, jer je to produktivni period između dvije slabosti u životnom ciklusu. Kaže Svevišnji Allah: “Allah je Taj koji vas nejakim stvara, i onda vam, poslije nejakosti, snagu daje, a poslije snage iznemoglost i sijede vlasi” (Er-Rum, 54). Mladost je period života u kojem je posebno bitno ispravno iskoristiti vrijeme, iako je život u cijelosti prostor za rad i djelovanje. Svevišnji Allah stavio nam je u obavezu da se trudimo sve dok Ga ne sretnemo: “I sve dok si živ, Gospodaru svome se klanjaj!” (El-Hidžr, 99)

Dnevni namazi obavljaju se u precizno određenim vremenima, što samo po sebi navikava vjernika da vodi računa o vremenu. Kaže Svevišnji Allah: “Vjernicima je propisano da u određeno vrijeme molitvu obavljaju” (En-Nisa, 103). Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, na pitanje o Allahu najdražem djelu kazao je da je to “namaz obavljen u propisanom vremenu”. (Buhari i Muslim)

Dakle, Svevišnji Allah poučava nas i odgaja da vodimo brigu o vremenu. Ukazao je na važnost i značaj vremena zaklinjući se njime i kazujući nam o tome kako će čovjek, nakon što svoje vrijeme upropasti, priželjkivati i tražiti da mu se dadne prilika da dobije makar malo vremena, onog vremena koje mi tako jeftino trošimo. S druge strane, Allah nas praktično poučava da vodimo brigu o vremenu kroz pet dnevnih namaza čije nam je obavljanje propisao u precizno određenim vremenima.

Imajući sve to u vidu, nedopustivo je da vjernik uništava svoje vrijeme, tu veliku blagodat koja mu je data, u beskorisnom surfanju po internetu, beskorisnim raspravama, praćenju nekvalitetnih medijskih sadržaja, aktuelnim tipovima razonode, igre i zabave i svemu onom što mu neće donijeti ni ovosvjetsku ni ahiretsku korist.

Nakon provedenih sati na internetu u dangubi i besposlici nastaje osjećaj bezvoljnosti, potištenosti, tjeskobe u grudima. S druge strane, osjećaj sreće, zadovoljstva i širine u prsima dolazi kada uradimo nešto korisno i vrijedno. To je Allahova nagrada na ovom svijetu, svakome prema njegovoj zasluzi.

 

Autor: Dr. Hakija Kanurić

Izvor: el-asr.com