Poziv Istine
Arapska riječ istigfar znači traženje oprosta za počinjene grijehe. ‘Estagfirullah’ znači ‘od Allaha tražim oprost’. [1] Oprost znači zaštita od zla počinjenih grijeha i njihovo pokrivanje.
Uzvišeni Allah Svome robu koji Ga zamoli za oprost grijeha, pokriva grijehe i ne razotkriva njegovu sramotu na ovome svijetu. On će mu ih pokriti i na Budućem svijetu i ne samo da ga neće osramotiti nego će mu iz Svoje milosti, otkloniti kaznu za počinjene grijehe.
Traženje oprosta za učinjene grijehe u Kur’anu se spominje na mnogo mjesta.[2] Uzvišeni kaže: I molite Allaha da vam oprosti, jer Allah prašta i milostiv je. (Kur’an, 73:20)
Ebu Hurejre t prenosi da je Vjerovjesnik ﷺ rekao: “Tako mi Allaha, ja Allaha molim za oprost i kajem Mu se, preko sedamdeset puta na dan.” (Muttefekun alejhi)
Traženje oprosta za učinjene grijehe, često se zajedno spominje sa pokajanjem, pa u tom slučaju istigfar znači traženje oprosta jezikom, a pokajanje čvrstu odluku srca i nijjet da će se prekinuti sa činjenjem dotadašnjih grijeha. Pravila koja se odnose na dovu, važe i za traženje oprosta, tj. Allah će se ako bude htio odazvati i oprostiti onome koji zamoli za oprost, naročito onome ko Ga za oprost zamoli skrušena srca i ko Mu se obrati u pravom času, kao što je vrijeme pred zoru, nakon namaza, kada On naročito prima pokajanje i oprašta učinjene grijehe.
Najbolje traženje oprosta je ono koje se započne zahvalom svome Gospodaru, zatim priznanjem grijeha i na kraju sa upućenom dovom Gospodaru za oprost, kao što se navodi u hadisu koji pripovijeda Seddad b. Evs u kome stoji da je Vjerovjesnik ﷺ rekao: “Najbolja molba za oprost je da rob izgovori: ‘Allahu, Ti si moj Gospodar. Nema istinskog boga osim Tebe. Ti si me stvorio i ja sam Tvoj rob. Držim se Tebi date obaveze i obećanja, koliko mogu. Utječem Ti se od zla koje sam počinio. Priznajem blagodat Tvoju prema sebi i priznajem grijeh svoj, pa mi oprosti, jer samo Ti opraštaš grijehe!’” (Buhari)
Poslanik ﷺ je, također, rekao: “Uzvišeni Allah kaže: ‘O čovječe, za sve za šta Me zamoliš i zatražiš da ti oprostim, Ja ću ti oprostiti! O čovječe, kada bi tvoji grijesi do neba doprli, pa Me zamolio da ti oprostim, Ja bih ti oprostio! O čovječe, kada bi Mi došao sa grijesima kolika je Zemlja, a onda Me sreo ne čineći Mi širk, Ja bih ti kolika je ona oprosta dao.’” (Tirmizi, Ahmed)
[1] Kada ljude na Zemlji pogodi kakav musibet i nedaća, to počesto biva kao posljedica ljudskih grijeha. Stoga je na čovjeku da se stalno kaje svome Gospodaru te da često uči istigfar. Imam El-Kurtubi u svome tefsiru prenosi da se jedan čovjek požalio Hasanu el-Basriju na sušu. On mu reče: “Istigfar čini Allahu!” Drugi mu se požalio na siromaštvo, on mu reče: “Istigfar čini Allahu!” Treći ga je zamolio da mu prouči dovu da mu Allah podari dijete. On mu reče: “Istigfar čini Allahu!” Četvrti mu se požalio na nerađanje plodova u njegovoj bašti. On mu reče: “Istigfar čini Allahu!” Tada mu jedan od prisutnih reče: “Ljudi te pitaju za razne probleme, a ti im svima odgovaraš da istigfar čine?!” On mu reče: “Ja to nisam rekao od sebe. Uzvišeni Allah u suri Nuh kaže: ‘Tražite od Gospodara svoga oprost jer On, doista, mnogo prašta; On će vam kišu obilnu slati i pomoći će vas imanjima i sinovima, i daće vam bašče, i rijeke će vam dati. Šta vam je, zašto se Allahove sile ne bojite a On vas postepeno stvara?!’ (Kur’an, 71:10-14)”
[2] Činjenje istigfara je u osnovi mustehab, tj. preporučeno, jer čovjek može tražiti oprost za grijehe a da nije učinio grijeh (kao što je to činio Allahov Poslanik ﷺ) ili ne zna da je učinio grijeh, čineći tako ibadet iskazujući poniznost i potrebu za Allahovim oprostom. S tim da istigfar može biti vadžib a to je kada čovjek počini određeni grijeh, na što se odnose mnogi ajeti gdje je došla naredba od Uzvišenog Allaha da činimo istigfar.
Odlomak iz knjige “Lađa Mudrosti – sažetak knjige Bistro more pobožnosti i suptilnosti”
Priredio: Irfan Hajrudin Klica, prof.
Skinite knjigu u PDF-formatu:
