Poziv Istine
Kreativnost je sposobnost prepoznavanja informacije i iskustva na jedinstven ili različit način u odnosu na ranije poznato iskustvo. Kreativnost može biti definisana i kao transformacija elemenata stvarnosti u nešto novo. Tako, npr., petogodišnje dijete koje, bez ranijeg treninga, iznenada prepozna da je 4+3=7, baš kao što je i 6+1=7, obavlja kreativan akt.
Imamo također primjer u Kur´anu, gdje vidimo kreativan um u slučaju Musaa, a.s.:
“A šta ti je to u desnoj ruci o Musa? Ovo je moj štap – odgovori on – kojim se poštapam i kojim lišće ovcama svojim skidam, a služi mi i za druge potrebe.” (Ta ha: 17. , 18.)
Na ovom primjeru Musaa, a.s., vidimo sposobnost prepoznavanja više svrha u jednoj te istoj stvari, koja je obično namijenjena za jednu svrhu. Treći primjer kreativnog odnosa prema okolnostima imamo u primjeru islamskih učenjaka koji su dijelili vrijeme noći (koju većina ljudi vidi samo kao prostor za odmor) na tri dijela:
1. dio za spavanje,
2. dio za ibadet i
3. dio za nauku.
Visoko intelektualno nadareni ljudi ne moraju biti istovremeno i kreativni, dok su kreativni ljudi uvijek izuzetno inteligentni i to iz razloga što se kreativnost sastoji iz intelektualnih procesa (identifikacija problema, reorganizacija informacija itd.) Kreativnost određene osobe, pored lične umne živahnosti, je vrlo često usko vezana za okruženje u kojem se osoba nalazi. Tako da uopšte nije rijetkost da prosječna osoba, uslijed redovne izloženosti spoljno-unutarnjim simulansima, razvija kod sebe sposobnost kreativnog razmišljanja i djelovanja.
Sposobnost kreativnog razmišljanja je uveliko povezana sa čovjekovom urođenom znatiželjom i potrebom za novim znanjem, koja tjera čovjeka da nahrani svoja čula i obogati um. Međutim, baš ta zdrava prirodnost (fitret) kojom je odlikovan svaki čovjek pri dolasku na svijet, vremenom biva izobličena i ugušena na različite načine.
Tako, npr., mnogi tinejdžeri današnjice usljed mentalnog ropstva TV-u, duboko vjeruju da je kreativnost samo svojstvena likovima sa TV ekrana. Ponavljanje reklama zajedno sa nekvalitetnim informacijama kroz TV sadržaj, određuju tematiku njihovog razmišljanja kao i krajnji doseg umnih napora. TV se pokazao kao najbolji hirurg u bezbolnoj amputaciji cijelih područja kreativnog potencijala u mladim mozgovima, koji su postali zadovoljni da budu pasivni posmatrači tuđeg napora i angažmana. Kreativnost može biti stimulisana kroz čovjekovo izlaganje vlastitih čula različitim stimulansima (putovanja, godišnja doba, intezivno čitanje različitih oblasti itd.). Čovjekova aktivnost kroz putovanja, izloženost različitim prirodnim faktorima, aktivno obrtanje različitim informacijama su samo neki primjeri aktiviranja povoljnih uslova za kreativni umni rad.
Da li je dobar musliman i kreativna osoba?
Koji su to faktori u islamu koji nesumnjivo mogu stimulisati proces kreativnosti? Musliman i muslimanka koji se pokoravaju imperativima islama bivaju svakodnevno izloženi pozitivnim uticajima koji nadražuju um, napajajući ga energijom koja čeka da bude akumulirana i kanalisana u zdravu i ispravnu izgradnju mnogih životnih aspekata.
Na koji način prakticiranje islama stimuliše kreativnost? Razmislimo o koristima koji se nalaze u načinu na koji nam je naređeno da obavljamo namaze. Zašto nam je naređena kretnja, a ne mirovanje? Imamo četiri glavna položaja u namazu (stajanje, pregibanje, sedžda i sjedenje) i cio splet radnji koji su popraćeni dubokom koncentracijom, skrušenim recitiranjem Allahovih ajeta o kojima klanjač razmišlja u različitim položajima. Razmišljanje u različitim položajima ili razmišljanje u toku skrušenih kretnji omogućava i pospješuje kreativan vid razmišljanja. Klanjačev boravak na sedždi utječe na krvni pritisak, a samim tim dolazi do promjene u hemiji mozga, što utječe na promjene u čovjekovom mentalnom i emotivnom stanju.
Pored toga što smo namaz dužni obavljati u jasno određenoj formi, koja zahtijeva kretnju, također smo dužni obavljati namaz na javnom mjestu (u džamiji), što ponovo zahtijeva dodatnu kretnju. Kroz naredbu da se namaz obavlja u džematu, musliman koji teži da poveća vrijednost svojih namaza, pri svakom izlaženju iz svog doma izlaže svoja čula stimulansima okoline, primoravajući sebe na različite vidove fleksibilnosti i adaptacije.
Tako se pri svakom (obaveznom) izlaženju na namaz, musliman kroz redovne socijalne kontakte bogati različitim iskustvima i zapažanjima, svaki put iznova prakticirajući sposobnosti koje posjeduje. Svijest o obavezi i odluci da izađe na zajednički namaz čini muslimana uvijek spremnim na pokret, sprečavajući ga da se prepusti prekomjernom izležavanju i otrovnoj lijenosti, čineći ga disciplinovanim i korisno uposlenim.
Pored pet namaza raspoređenih od pred zoru pa do kasno u noć, koji grade muslimana u jako društveno biće sa izraženom kolektivnom sviješću, imamo i naredbu za jedno veliko sedmično okupljanje (džuma namaz) koje, pored ostalog, služi sa jaču izgradnju socijalne komponente muslimanskog bića, kroz šire druženje, važnije konverzacije i predavanja.
Sve ove pojave nose niz novih ljudi i utjecaja, koji znaju da budu jak faktor u kreativnom načinu razmišljanja. Allah, dž.š., se ne zadovoljava da njegovi robovi prožive svoj dio puta na ovom svijetu, a da se barem jednom ne sastanu u Mekki, sa milionima drugih muslimana iz različitih zemalja, različite boje kože, različitog jezika, društveno-ekonomskog statusa, aktivno učestvujući u najvećoj godišnjoj konferenciji muslimana.
Vidjeli smo da je pojam namaza, bilo da se radi o pet dnevnih ili džumi itd., uvijek povezan sa kretnjom, promjenama, novim, koji igraju neprocjenjivu ulogu u našoj stabilnosti, informiranosti i samoaktualizaciji. Allah, dš.š., nam također naređuje da Ga, nakon što molitvu obavimo, spominjemo u različitim položajima:
”A kada molitvu završite, Allaha spominjite, i stojeći, i sjedeći, i ležeći” (En Nisa´: 103.),
što ponovo indicira bitnost kretnje i promjene položaja tijela s ciljem zaštite od moguće monotonije i jednoličosti koja se može odraziti na kognitivne procese.
Interesantno je da svaki čovjek vremenom prepozna najpovoljniji ambijent (okolnosti) za vlastiti umni angažman, a koje često sam nije sposoban prepoznati sve dok ne dinamizira svoju svakodnevnicu, zajedno sa ustaljenim navikama. Allah, dž.š., podstiče ljude na putovanja na mnogim mjestima u Kur´anu, između ostalog:“Zašto oni ne putuju po svijetu, pa da vide kako su završili oni prije njih?“ (El –Mu’min: 82.)
Pored organiziranih i smislenih kretnji (putovanja, izlazaka), koji nedvosmisleno utječu na razvoj kreativnosti, a koje nalaze islam kroz svoje jasne postulate, islam stimulira kreativnost i na druge načine. Musliman se u Ramazanu (kao i mnogim drugim odabranim danima) odriče u toku dana bilo kakve hrane, pića i spolnog općenja, ciljano mijenjajući svoje svakodnevne navike. Na ovaj način, musliman mijenja rutinsko djelovanje, kako svog organizma tako i dnevnih obaveza, adaptirajući se na glad, žeđ i mnogobrojne promjene u svom životu, što mu pomaže da iskusi svakodnevnicu na jedan novi i drugačiji način.
Ove promjene zajedno sa blaženim osjećajem koji nosi u sebi usljed rasterećenog digestivnog sistema (povlačenjem krvi iz stomaka u mozak) čine muslimana umno okrepljenim, bolje koncentrisanim, vitalnijim i kreativnijim. Pošto su, stomak, jetra, pankreas, danju preopterćeni, odmarajući ih kroz post, musliman povećava užitak jedenja pri iftaru, shvatajući iznova Allahove blagodati kao i one kojima su uskraćene. Uzimajući u obzir da je monotonija jedan od glavnih uzročnika gušenja čovjekovog interesovanja i fizičko-mentalne klonulosti, zanimljivo je da se islam bori protiv monotonije i rutinskog ponašanja u svim životnim aspektima. Obratimo samo pažnju na način na koji je Poslaniku, a.s., silazila Objava. Poslanik, a.s., je primao Objavu na različite načine i u različitim situacijama (na kamili, u noći, danu itd.). U početku je ona bila u vidu istinitih snova. Poslije, Aiša, r.a., prenosi da je Poslanik, a.s., primao objavu u vidu glasne zvonjave (što je bio najteži vid), zatim u vidu direktnog obraćanja Džibrila, a.s., u njegovoj pravoj formi (formi meleka) ili obraćanje Dzibrila u liku čovjeka (Buhari, 1 tom/2). Ova raznovrsnost u obraćanju i prenošenju poruke Poslaniku, a.s., je, pored ostalog, imala za cilj stvaranje posebnog ambijenta s ciljem jačeg i svježijeg utjecaja na Poslanika, a.s., kojem su, kroz konstantnu neizvjesnost po pitanju vremena i oblika Objave, bila vješto aktivirana sva čula. Islam naglašava bitnost raznovrsnosti i izbjegavanja monotonije i automatskih radnji čak i kad je ishrana, kao važan životni faktor u pitanju. Jedenje raznovrsne hrane, uz poštivanje principa umjerenosti, čini čovjeka vitalnim, snažnim i svježim.
“Vi imate pouku i u stoci: Mi vam dajemo da iz utroba njenih mlijeko čisto pijete, koje nastaje od grizina u buragu i krvi, ukusno onima koji ga piju. A od palmi i loze pripremate piće i hranu prijatnu. “ (En-Nahl: 66., 67.)
“Vama se dopušta da u moru lovite i da ulov jedete.” (El-Maida: 96.)
”Jedite ukusna jela kojima vas opskrbljujemo i ne budite u tome objesni, da vas ne bi snašla srdžba moja.. “(Ta ha: 81.)
Kur´an je najbolji primjer uspješne borbe protiv jednoličnosti i monotonije pogubne po čovjekovo interesovanje, umnu svježinu i živost osjećaja. Ako obratimo pažnju na raznosvrsnost tematike u jednoj suri gdje Allah, dž.š. govori o više događaja na jednom mjestu, izvanredno ih objedinujući oko jedne zajedničke niti, primjetit ćemo da je cilj te raznovrsnosti, pored ostalog, izbjegavanje osjećaja monotonije kod čitaoca i konstantno držanje njegove pažnje i interesovanja kroz naizmjenično spominjanje više različitih tema.
Dodano tome, Kur´an, kako svojim značenjima tako i svojom melodičnošću budi splet raznovrsnih emocija. Tako, npr., sura Jusuf budi osjećaje očinstva, čeznje za sinom, topline, suosjećanja s ljudima slične sudbine itd., dok npr. sura El-En´am predstavlja osjećaje žestine, rata, borbe, pogibije, straha itd. Često jedna te ista sura budi splet različitih osjećaja što igra veliku ulogu u oživljavanju srca, tako da čovjek koji čita Ku´ran ima osjećaj da putuje kroz neki dvorac prolazeći kroz 114 soba, gdje u svakoj nalazi ključ za određeni dio svog srca.
Ako se prisjetimo da je kreativnost transformacija (već prisutnih) elemenata stvarnosti u nešto novo, lahko ćemo shvatiti da su kur´anski ajeti, u stvari, elementi stvarnosti koji uvijek zahtijevaju novi pristup i pogled iz ugla novih životnih podataka i činjenica.
Jedna od najuzbudljivijih stvari Kur´ana jeste u tome što se u 1400 godina starim informacijama krije zapanjujuća količina novih i aktuelnih informacija. Dakle, ako uzmemo u obzir srce muslimana oživljeno Kur´anom, ispunjeno ispravnim sistemom vrijednosti, svjež um uposlen redovnim razmišljanjem usljed brojnih stimulansa kroz razne situacije i redovne kontakte, zdravo tijelo usljed ispravne i kvalitetne ishrane, zaključit ćemo da islam kroz svoje nenadmašive zakone odgaja zanimljive, bogate, vitalne, snažne, aktivne i kreativne ljudske jedinke.
Piše: E. Tule
