Poziv Istine
Komentar 40 Nevevijevih hadisa. Hadis br. 3
Tekst hadisa
Ebu Abdurrahman Abdullah b. Omer, radijallahu anhuma, rekao je: “Čuo sam Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, da kaže: ‘Islam je izgrađen na pet temelja: svjedočenju da nema boga osim Allaha i da je Muhammed Njegov rob i poslanik, obavljanju namaza, davanju zekata, hadždžu Bejtullaha i postu mjeseca ramazana.’” Bilježe ga Buhari i Muslim.
Prenosilac hadisa
Abdullah b. Omer b. El-Hattab, radijallahu anhuma, rođen je početkom poslanstva. Islam je prihvatio vrlo mlad, zajedno sa svojim ocem Omerom, radijallahu anh. Učinio je hidžru u Medinu.
Zbog svoje mlade dobi nije učestvovao u bitkama na Bedru i Uhudu, a dozvoljeno mu je da učestvuje u Bici na Hendeku.
Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, posvjedočio mu je dobrotu i ispravnost rekavši: “Kako je dobar čovjek Abdullah?!” Također, njegovi vršnjaci posvjedočili su mu dobrotu i superiornost nad njima.
Dosljedno je slijedio sunnet Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, toliko da je istraživao mjesta na kojima je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, klanjao, pa bi i Abdullah na istim mjestima obavljao namaz.
Bio je mnogo darežljiv. Njegov sluga Nafi’a, rahimehullahu te’ala, kaže: “Nije Abdullah umro sve dok iza sebe nije ostavio 1000 oslobođenih robova, pa i više.” Također se prenosi da je znao na jednom skupu podijeliti 30 000 dirhema, a zatim bi cijeli mjesec proveo a da u njemu ni komadić mesa nije okusio. Iza smrti Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, Abdullah je ostao 60 godina da poučava ljude islamu, onome što je naučio od svoga voljenog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem.
Umro je krajem 73. h. g. ili početkom 74. h. g. Kažu da kada je umro na Zemlji mu nije bilo ravnog, Allah bio njime zadovoljan.
Izvod hadisa
Hadis bilježe: Buhari, br. 8; Muslim, br. 16; Tirmizi, br. 2609; Nesai, br. 5001; Ibn Huzejme, br. 308; Ibn Hibban, br. 158; Bejheki, Sunenu kubra, 1/358, Šuabul-iman, br. 20; Begavi, Šerhus-sunne, br. 6; Ebu Nuajm, Mustahredž, br. 102, Hil’jetu evlija, 3/62, Ahbaru asbehan, 1/146; Ibnu Mende, Iman, br. 41; i dr.
Hadis prenosi i Džerir b. Abdullah el-Bedželi, radijallahu anh.
Važnost i značaj hadisa
Ovaj hadis je velika osnova u spoznaji vjere islama. Islam se temelji na njegovoj sadržini i svi njegovi ruknovi su spomenuti u ovom hadisu.
Ibn Mehdi i Ibnul-Medini, rahmetullahi alejhima, kazali su: “Svi hadisi kruže oko četiri hadisa: ‘Sva djela su prema namjerama’, ‘Nije dozvoljena krv muslimana’, ‘Islam je sagrađen na pet temelja’ i ‘Onaj koji tuži dužan je donijeti dokaz’“
Ibn Hadžer el-Hejtemi, rahimehullahu te’ala, rekao je: “Ovo je veličanstveni hadis i jedno od pravila islama, sveobuhvatan toliko da se iz njega može naučiti cijela vjera i ono na čemu ona opstoji, tj. njeni temelji. Ovaj hadis potpada pod značenje Džibrilovog hadisa, o čemu takođe govori i Kur’an.”
Zbog toga je neophodno da se ovom hadisu posveti velika pažnja, da se nauči i proširi među drugim muslimanima.
Tema hadisa
Hadis govori samo o temeljima islama. U hadisu se ne spominje ništa drugo do govor o sastavnim dijelovima islama što ukazje na njihovu važnost.
Pojašnjenje riječi iz hadisa
“islam” – tj. predanost i poniznost pred Allahom, odnosno vjera s kojom su dolazili svi poslanici a posebno naš vjerovjesnik, Muhammed, sallallahu alejhi ve sellem.
“obavljanje” – tj. uspostava i obavljanje namaza sa svim njegovim temeljima, uvjetima i obaveznim radnjama.
“namaz” – u arapskom jeziku označava dovu i traženje oprosta, dok u šerijatu podrazumijeva izgovaranje određenih riječi i činjenje određenih radnji koje otpočinju s tekbirom i završavaju sa selamom, i sve to radi Uzvišenog Allaha.
“zekat” – u arapskom jeziku se misli na povećanje dok se u šerijatu misli na izdvajanje obaveznog dijela iz određenog imetka radi Allaha određenoj skupini ljudi u određeno vrijeme.
“post” – u arapskom jeziku se pod postom misli na ostavljanje i sustezanje, dok se u šerijatu misli na sustezanje od određenih radnji radi Allaha u određenom vremenu, od određenih osoba i pod određenim uvjetima.
“hadždž” – u arapskom jeziku se misli na namjeru dok se u šerijatu misli na odlazak do Bejtullaha radi obavljanja obreda.
“Bejtullah” – tj. Ka’ba.
Kratki komentar hadisa
U ovom hadisu je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, istaknuo da je islam, poput građevine koja svog vlasnika štiti kako iznutra tako i spolja, sazdan na određenim propisima koji čovjeka čuvaju od nevjerstva.
Ti propisi su u ovom hadisu upoređeni s temeljima građevine na kojima ona opstoji, pa shodno tome na ovim propisima se temelji islam i na njima opstoji, dok drugi propisi samo upotpunjavaju islam kao što se i građevina upotpunjava. Ukoliko se neki od ovih temelja poruši i sama građevina se obruši, a kada se svi temelji poruše onda sigurno u cijelosti nestaje i građevine, tj. nestaje islama iako ga može nestati i rušenjem pojedinih temelja.
Ovih pet temelja islama su:
1. svjedočenje Allahove jednoće, da je On jedini istinski bog dostojan obožavanja i svjedočenje poslanstva Muhammedu, sallallahu alejhi ve sellem;
2. ustrajavanje u obavljanju pet dnevnih namaza s njihovim sastavnim dijelovima, uvjetima ispravnosti i obaveznim radnjama;
3. izdvajanje zekata od strane onoga koji ima imetka preko određene granice, na određeni način i određenim kategorijama ljudi;
4. postiti mjesec ramazan iskreno radi Allaha onome koji je punoljetan, zdrav, kod kuće a ne na putovanju, od pojave zore do zalaska sunca;
5. I hodočastiti Ka’bu jedanput u životu onome koji je u mogućnosti zdravstveno i finansijski.
Ostala djela mimo ovih pet temelja upotpunjuju islam, iako ima djela koja su takođe obavezna jer dokaz iz Kur’ana i sunneta obavezuje na to.
Ovaj hadis je zasebno spomenut zbog važnosti njegovog sadržaja koji jasno ukazuje na obaveze svakog muslimana.
Poruke hadisa
1. Iz hadisa se zaključuje da je neophodno bitna pitanja pojašnjavati opipljivim i vidljivim stvarima da bi se ista što bolje urezala kod ljudi u njihovo pamćenje.
2. Onaj koji je sagradio islam na ovim temeljima jeste Allah, istinski Zakonodavac, dok je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, dostavljač propisa od Allaha.
3. U hadisu se nalazi pojašnjenje važnosti pet temelja islama na osnovu kojih osoba biva musliman i bez kojih nije musliman. Ti temelji su: dva šehadeta, namaz, zekat, post i hadždž.
4. Ovih pet navedenih stubova u hadisu temelj su građevine islama, a dodatno činjenje drugih obaveza i poželjnih radnji predstavlja ostatak i nadogradnju građevine kao i njen ukras.
5. Hadis ukazuje da treba otpočinjati s najvažnijim.
6. Cijeli islam gradi se na ovim temeljima a ovi temelji se grade na prvom temelju, tj. svjedočenju da nema drugog istinskog boga pored Uzvišenog Allaha i svjedočenju da je Muhammed, sallallahu alejhi ve sellem, Allahov rob i Allahov poslanik.
7. Stoga nijedno djelo neće biti primljeno ako ono ne bude izgrađeno na ovome svjedočenju.
8. Hadis jasno ukazuje na prednost namaza nad drugim dobrim djelima, jer je namaz najčvršća veza čovjeka sa svojim Gospodarem.
9. Spomenuti temelji islama su stroga dužnost svakog pojedinca. Nemoguće je da s nekoga spadne obaveza ovih farzova zato što ih neko drugi obavlja.
10. Iz hadisa uviđamo da postoje razne vrste ibadeta: materijalni, tjelesni, srčani, a to sve iz razloga da se vjernik u potpunosti okrene Uzvišenom Allahu.
11. U hadisu nije spomenut džihad iako je on vrhunac islama. Razlog toga je što je njegova obaveza dužnost zajednice muslimana u većini slučajeva i što ona ponekada prestaje, dok su ovi temelji stalna obaveza svakog pojedinca.
12. Hadis ukazuje da se islam sastoji od vjerovanja i činjenja djela, tako da nikome neće koristiti djelo bez vjerovanja/ubjeđenja, niti će ikome koristiti vjerovanje bez djela.
Pravilo iz hadisa
Pravilo: U vjeri sc daje prednost osnovnim djelima nad sporednim.
Primjer: Jedna osoba klanja cijelu noć noćni namaz, čeka sabah i nakon što ga klanja, legne da spava, pa spava sve do pred ikindijsko vrijeme. Probudi se i pred sami kraj podnevskog vremena klanja podne-namaz. Druga osoba nakon što klanja jaciju-namaz, klanja dva rekata noćnog namaza i vitr-namaz i ode na spavanje. Ustane i klanja sabah-namaz, zatim dočeka podne-namaz i klanja ga u njegovom prvom vremenu. Od ove dvije osobe, koja je bolja? Nema sumnje da je druga osoba bolja, jer je ona dala prednost obaveznim namazima nad dobrovoljnim.
Pitanja za ponavljanje
1. Citiraj hadis o temeljima islama.
2. Znaš li nešto reći o prenosiocu ovog hadisa i onome ko ga bilježi?
3. Reci nešto o važnosti ovoga hadisa.
4. Pojasni ukratko značenja temelja islama.
5. Koji su od spomenutih temelja islama najbitniji?
6. Zašto u hadisu nije spomenut džihad kao temelj islama, iako je on njegov vrhunac?
7. Navedi pet koristi iz ovoga hadisa.
8. Spomeni pravilo koje proizilazi iz ovoga hadisa.
_________________________________________________
Iz knjige: Komentar 40 Nevevijevih hadisa / mr. Osman Smajlović – Hajrudin Ahmetović, prof.
