Poziv Istine
Komentar 40 Nevevijevih hadisa. Hadis br. 2
Tekst hadisa
Omer b. El-Hattab, radijallahu anh, rekao je: “Jednog dana dok smo sjedili kod Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, pomoli se pred nama čovjek u sasvim bijelom odijelu, sasvim crne kose. Tragovi putovanja na njemu se nisu primjećivali, a niko od nas ga nije poznavao. Sjede do Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, i prisloni svoja koljena uz njegova, a stavi svoje ruke na svoja stegna i reče: ‘O Muhammede, izvijesti me šta je islam.’ Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, reče: ‘Islam je da svjedočiš da nema drugog istinskog boga osim Allaha i da je Muhammed Allahov Poslanik, da obavljaš namaz, da daješ zekat, da postiš ramazan, i da hodočastiš Ka’bu ako budeš u mogućnosti.’ Onda reče onaj nepoznati čovjek: ‘Istinu govoriš!’ Kaže Omer: “Mi mu se začudismo, pita ga a onda mu kaže: ‘Istinu govoriš.’”
Nakon toga reče taj čovjek: ‘Izvijesti me šta je iman.’ Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, reče: ‘Iman je da vjeruješ u Allaha, Njegove meleke, Njegove knjige, Njegove poslanike, Sudnji dan i da vjeruješ u odredbu dobra i zla.’ Nepoznati čovjek potvrdi: ‘Istinu govoriš.’
Zatim reče: ‘Izvijesti me šta je ihsan?’ Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, reče: ‘Ihsan je da činiš ibadet Allahu kao da Ga vidiš, pa ako ne možeš tako, onda Ga obožavaj znajući da On tebe vidi.’ ‘Istinu govoriš’ – reče nepoznati čovjek.
Zatim reče: ‘Izvijesti me o Zadnjem času.’ Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, odgovori: ‘Upitani o tome ništa više ne zna od onoga koji pita.’
Neznanac reče: ‘Onda me izvijesti o predznacima Zadnjeg časa.’ Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, reče: ‘Da robinja rodi svoju gospodaricu i da vidiš gole, bose, siromašne čobane da se nadmeću u gradnji zgrada.’”
Omer je rekao: “Zatim ode nepoznati čovjek, a ja sam neko vrijeme bio odsutan sve dok mi Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, ne reče: ‘Omere, znaš li ko je onaj što me je zapitkivao?’ Ja rekoh: ‘Allah i Njegov Poslanik najbolje znaju.’ Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, reče: ‘Ovo je bio Džibril, došao vam je da vas poduči vašoj vjeri.’”
Prenosilac hadisa
O prenosiocu ovog hadisa, Omeru b. El-Hattabu, radijallahu anh, bilo je riječi u komentaru prethodnog hadisa o iskrenoj namjeri.
Izvod hadisa
Hadis bilježe: Muslim, br. 8; Ahmed, br. 192; Ebu Davud, br. 4695; Tirmizi, br. 2610; Nesai, br. 4990; Ibn Madže, br. 63; Ibn Hibban, br. 168; Begavi, Šerhus-Sunne, br. 2; Bejheki, Sunen kubra, br. 8393, Delailu Nubuvve, 7/69; Adžurri, Kitabu Šeri’a, str. 188; Ibn Mende, Iman, br. 1; Merruzi, Ta’zimu kadri salat, br. 363; Abdullah b. Ahmed, Sunne, br. 901; i dr.
Ovaj hadis mimo Omera, radijallahu anh, prenose i: Ebu Hurejre, Enes b. Malik, Džerir b. Abdullah el-Bedželi i drugi ashabi.
Vrijednost i značaj hadisa
Ibn Dekik El-Id, rahmetullahi alejh, kaže: “Ovo je veličanstveni hadis. Obuhvata sva djela, javna i tajna, spoljašnja i unutarnja. Sve šerijatske znanosti vraćaju se ovome hadisu i proizilaze iz njega. Ovaj hadis je poput majke kada je u pitanju sunnet jer obuhvata znanje iz sunneta, kao što i El-Fatiha zbog svog sveobuhvatnog značenja naziva se Majka Kur’ana.”
Kadi Ijad, rahimehullahu te’ala, rekao je: “Ovaj hadis svojom sadržinom pojašnjava sve ibadete, spoljašnje i unutrašnje.”
Nevevi, rahimehullahu te’ala, rekao je: “Ovaj hadis obuhvata brojne znanosti, adabe ponašanja i ljepote islama, čak štaviše, ovaj hadis je osnova islama.”
Ibn Redžeb, rahimehullahu te’ala, rekao je: “Ovo je veličanstveni hadis. Svojim sadržajem pojašnjava cijelu vjeru. Zbog toga je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, i rekao na kraju: ‘Ovo je bio Džibril. Došao je da vas poduči vašoj vjeri.’”
Povod hadisa
U citatu imama Muslima od Amare b. El-Ka’ka’a, radijallahu anh, se prenosi da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Pitajte me.” Ashabi su se stidjeli da ga pitaju pa je došao čovjek neznanac.
Tema hadisa
Hadis govori o temeljima islama, imana, ihsana i pojedinim predznacima Sudnjeg dana.
Pojašnjenje pojedinih riječi iz hadisa
“da svjedočiš da nema drugog istinskog boga osim Allaha” – tj. da znaš šta znače riječi La ilahe illallah, da si ubijeđen u to značenje, da ga prihvataš, da to činiš iskreno i istinito, da ti je drago što si sljedbenik tih riječi i što si rob Istinskog Boga, te da se povedeš za značenjem ovih riječi i u svome životu ih živiš.
“da je Muhammed Allahov Poslanik” – tj. da prihvatiš sve što je vjerodostojno od Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, preneseno, da radiš ono što je naredio koliko možeš, da se u potpunosti ostaviš svega što je zabranio, te da Allaha obožavaš samo kako Ga je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, obožavao.
“da vjeruješ u Allaha” – tj. da vjeruješ u Allahovo postojanje, da vjeruješ u Allahov rubbijjet, da vjeruješ u Allahov uluhijjet i da vjeruješ u Allahova lijepa imena i uzvišena svojstva.
“Njegove meleke” – tj. da vjeruješ u postojanje meleka; da posebno vjeruješ u meleke čija imena poznaješ, kao što je Džibril i općenito vjeruješ u sve meleke čija imena ne poznaješ; da vjeruješ u ono što si spoznao od njihovih osobina i da vjeruješ u ono što si spoznao od njihovih djela koja izvršavaju po naredbi Allaha.
“Njegove knjige” – tj. da vjeruješ da su doista objavljene od Allaha; da posebno vjeruješ u knjige čija si imena spoznao i općenito vjeruješ u sve knjige čija imena ne poznaješ; da potvrđuješ i prihvataš sve ono što je od tih knjiga vjerodostojno preneseno, poput kur’anskih poruka i poruka koje su sačuvane i nepromijenjene iz prijašnjih knjiga i onoga što je dozvoljeno u našem šerijatu da se prenosi iz njih; i da radiš po propisima koji nisu dokinuti, da osjetiš zadovoljstvo i predaš se njima, svejedno da li njihovu mudrost poimao ili ne.
“Njegove poslanike” – tj. da vjeruješ da su njihove poslanice istina od Uzvišenog Allaha. Tako, ko zanegira poslanicu samo jednog od njih postao je nevjernik u sve poslanike; da posebno vjeruješ u svakog poslanika čije ime poznaješ, poput: Muhammeda, Ibrahima, Musāa, Isāa i Nuha, neka je na sve njih Allahov salavat i selam; da potvrđujes i prihvataš sve vjerodostojne vijesti koje se prenose od njih; da radiš po šerijatu onog poslanika koji je poslan nama, a to je Muhammed, sallallahu alejhi ve sellem, koji je ujedno i pečat svih poslanika i kao takav poslan je cijelom čovječanstvu.
“Sudnji dan” – tj, da vjeruješ u proživljenje, da vjeruješ u obračun i nagradu, te da vjeruješ u Džennet i Vatru. Također, pod vjerovanjem u Posljednji dan podrazumijeva se sve što se događa poslije smrti, od čega su i iskušenja u kaburu, kaburska patnja i uživanje.
“i sudbinu dobra i zla” – tj. da vjeruješ da Uzvišeni Allah poznaje sve, detaljno i uopćeno; da vjeruješ da je Uzvišeni Allah sve to zapisao u Levhi-Mahfuzu; da vjeruješ da sve što se dešava ne biva osim s voljom Uzvišenog Allaha; da vjeruješ da sve što postoji jesu Allahova stvorenja. On je stvorio njihova bića, osobenosti i djela.
“pa ako ne možeš tako, onda Ga obožavaj znajući da On tebe vidi” – tj, ako ne možeš činiti ibadet Allahu kao da Ga vidiš, onda pokušaj Mu činiti ibadet sa svjesnošću da On tebe vidi.
“izvijesti me o Zadnjem času” – tj. o nastupu Sudnjeg dana, kada će tačno nastupiti Sudnji dan.
“da se nadmeću u gradnji zgrada” – tj. hvališu se i takmiče u izgradnji visokih i brojnih zgrada.
“a ja sam neko vrijeme bio odsutan” – tj. dugo vremena sam bio zbunjen i iščekivao pojašnjenje. U drugom citatu (Ahmed, br. 369; Ebu Davud, Sulejman b. el-Eš’as es-Sidžistani, Sunen Ebi Davud, br. 4695.) stoji da je Omer, radijallahu anh, u takvom stanju bio tri dana, nakon čega je sreo Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem, i čuo pojašnjenje.
Kratki komentar hadisa
Hadis Džibrila je osnova svih nauka i znanja koja su potrebna jednom muslimanu. Ovaj hadis obuhvata značenje islama, imana i ihsana. Kao što govori o ubjeđenju, tj. vjerovanju u Allaha, vjerovanju u Sudnji dan, vjerovanju u Allahovu odredbu, isto tako govori i o ibadetima te pojašnjava njihove temelje, poput temelja islama, bez kojih islam ne može opstati. Stoga se ovaj hadis smatra Majkom sunneta kao što se sura El-Fatiha smatra Majkom Kur’ana jer u sebi sadrži značenje cijelog Kur’ana.
Hadis govori o obavezi islamskog misionara da podučava ljude neophodnim pitanjima njihove vjere te da ih istima postepeno podučava, da ih prvo upozna s temeljima islama pa da ih dalje postepeno podučava pitanjima imana i gajba/neviđenog svijeta koje svaki razum ne može pojmiti.
Hadis takođe pojašnjava kako da se ponaša obični musliman a kako onaj koji traži znanje; pojašnjava da se ne smije raditi niti govoriti dok se ne sazna propis istoga iz Allahove knjige ili sunneta Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem.
Poruke hadisa
1. Iz hadisa saznajemo da čovjek treba biti društven i ne smije se izolovati od drugih. Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je uobičavao sjediti sa svojim ashabima. To ukazuje na njegov otmjeni karakter.
2. Društvo je bolje nego izolacija, sve dokle čovjek ne strahuje za svoju vjeru. U tom slučaju se daje prednost izolaciji. Zato je rekao Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem: “Doći će vrijeme kada će najbolji čovjekov imetak biti ovce s kojima će ići po planinskim obroncima i kišnim predjelima, bježeći sa svojom vjerom od iskušenja.” (Buhari, br. 19.)
3. Iz hadisa se može zaključiti da su ashabi bili društveni takođe, te da su bili poput čvrste građevine, živjeli su u zajednici i znali jedni za druge. Kada se pojavio Džibril u ljudskom liku, odmah su znali da nije od stanovnika Medine.
4. Onaj koji pita, kao što može postaviti pitanje da bi on saznao odgovor na njega i poučio se, isto tako može postaviti pitanje učenom kako bi drugi čuli odgovor i poučilí se njemu.
5. Meleki mogu mijenjati svoj izgled i pojavljivati se u ljudskom liku. Džibril, alejhis-selam se pojavio na takav način, kao čovjek crne kose i bijele odjeće. Međutim, sve to biva s Allahovom dozvolom. Stoga nije dozvoljeno meleke slikati u ljudskim likovima kao što je to danas mnogo prošireno. Naprotiv, to je jedna vrsta neistine.
6. Pojašnjenje pojedinih adaba učenika kod učitelja. Džibril, alejhis-selam, se spustio ispred Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, što ukazuje na koncentraciju, pomno slušanje i pripremu za ono što će mu se reći.
7. Učena osoba mora biti strpljiva na neugodnostima neukih ljudi. To zaključujemo iz riječi neznanca: “O Muhammede!” U Medini se Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, dozivao po poslanstvu, a ne po imenu.
8. Kada se islam i iman spomenu zajedno na jednom mjestu, tada se njihovo značenje razlikuje, te se pod islamom misli na spoljašnja djela dok se pod imanom misli na unutrašnja djela.
9. Otpočinjanje s najvažnijom stvari, pa je i Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, otpočeo sa dva šehadeta pojašnjavajući islam, dok je pojašnjavajući iman otpočeo sa imanom u Uzvišenog Allaha.
10. Temelja islama je pet, dok je temelja imana šest, a temelja ihsana dva.
11. Hadis nam pojašnjava visoki položaj ihsana.
12. Ihsan se sastoji iz dva stepena:
a) da obožavaš Allaha iz želje, ponizno i skrušeno, kao da Ga vidiš, pa ako ne možeš tako onda:
b) da Ga obožavaš iz straha sa svjesnošću da On tebe vidi. I ovaj stepen je niži od prethodnog.
13. Iz hadisa se može zaključiti da je nemoguće vidjeti Allaha na dunjaluku, jer Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, kaže: “kao da Ga vidiš”.
14. Daije/misionari, oni koji pozivaju druge ljude u Allahovu vjeru, trebaju im vjeru pojašnjavati postepeno.
15. Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je dva svjedočenja spojio u jedan stub. Obrazloženje toga je činjenica da se iskreno robovanje i pokoravanje postižu samo kroz dva načina. Prvo je čišćenje nijjeta od nejasnoća, u čemu se samo Allah namjerava. Drugo je slijeđenje Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem.
16. Znanje o nastupanju Sudnjeg dana posjeduje samo Uzvišeni Allah. Ništa od toga ne zna ni najbliži melek, ni najodabraniji poslanik.
17. Pojašnjenje pojedinih predznaka Sudnjeg dana.
18. Kada se ljudima otvori dunjaluk, oni se uglavnom natječu u njemu.
19. Iz pojašnjenja propisa hadždža učenjaci su došli do principa da nema obaveze u slučaju nesposobnosti izvršenja propisa i da nema zabrane u nuždi; čovjek nije dužan činiti ono što nije u mogućnosti, a u nuždi mu je dozvoljeno da učini ono što mu je inače zbranjeno.
20. Onaj koji bude upitan nešto i ne bude znao odgovor na postavljeno mu pitanje, treba da kaže: “Allah najbolje zna.” To ukazuje na njegovu pobožnost i držanje do vjere.
21. Dozvoljeno je postavljati pitanja o stvarima o kojima se ima znanje, s ciljem podučavanja drugih, jer je Džibril, alejhis-selam, znao odgovore.
22. Uzročniku nekog slučaja pripada presuda izvršioca, Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je rekao: “Džibril je došao, da vas poduči vašoj vjeri.” Džibrilu, alejhis-selam, je pripisao odgovore iako je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, davao odgovore. Međutim, Džibril, alejhis-selam, je postavio pitanja koja su bila uzrok dotičnih odgovora.
23. Velika pažnja i oštroumnost Vjerovjesnikovih, sallallahu alejhi ve sellem, ashaba koji su se čudili Džibrilovoj potvrdi riječima: “Istinu si rekao” jer je uobičajeno da onaj koji pita, pita iz neznanja, te nije u stanju suditi o istini ili neistini. Ovo čuđenje nestaje kada im Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, razjašnjava, da je to Melek Džibril, koji je došao da ih poduči njihovoj vjeri.
24. Ponekada se vjera pripisuje ljudima, kao što je to ovdje slučaj: “da vas poduči vašoj vjeri”, jer su ljudi zaduženi da praktikuju vjeru, a ponekada se vjera pripisuje Allahu jer je On njen Zakonodavac, kako se spominje u Kur’anu: “Zar mimo Allahove vjere žele drugu?!” (Ali Imran, 83.)
Pravila iz hadisa
Pravilo za one koji izdaju fetve: Riječi: “Allah najbolje zna” uzdižu čovjekov ugled među ljudima, a ne obratno, kako to mnogi misle.
Ukbe b. Muslim, rahimehullahu te’ala, rekao je: “Družio sam se sa Abdullahom b. Omerom, radijallahu anhuma, trideset i četiri mjeseca, pa je na mnogobrojna pitanja koja je bio upitan odgovarao da ne zna, zatim se okretao meni i pitao me: ‘Znaš li šta ovi žele? Oni žele da naša leđa učine svojim mostom preko Džehennema.”
Fikhsko pravilo: Uzročnik je isti kao i direktni počinilac. Na kraju hadisa stoji: “Ovo je bio Džibril. Došao je da vas poduči vašoj vjeri.”
Je li Džibril, alejhis-selam, podučavao ashabe šta je islam, iman i ihsan ili Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem? Allahov Poslanik, ali je Džibril bio povod svih tih pojašnjenja pa se on i smatra onim koji je podučio ashabe svim ovim pitanjima.
Pitanja za ponavljanje
1. Citiraj Džibrilov hadis.
2. Ko prenosi ovaj hadis a ko ga bilježi?
3. Šta je bio povod ovog hadisa?
4. Spomeni riječi nekog učenjaka o važnosti ovoga hadisa.
5. O čemu sve govori ovaj hadis, temelje čega sve spominje?
6. Navedi pojedine adabe učenika prilikom učenja vjere kao i adabe učitelja dok podučava vjeri.
7. Navedi deset koristi iz ovoga hadisa.
8. Spomeni pravilo koje proizilazi iz ovoga hadisa.
_________________________________________________
Iz knjige: Komentar 40 Nevevijevih hadisa / mr. Osman Smajlović – Hajrudin Ahmetović, prof.
